BAKARNO GUMNO .(s. CHepigovo) – praistoriska naselba, na okolu 500 m j-z od seloto. Pretstavuva dominantna visochinka na koja, so iskopuvanjata vo 1959 g. od Narodniot muzej vo Prilep, bile konstatirani tragi od chetvrtesti nadzemni kukji od drvo i kal, fragmenti od keramichki sadovi, kultna plastika i orudija od kamen i od koska, od krajot… Continue reading BAKARNO GUMNO
Архиви: Glossary
Description.
BAKARNO VREME
BAKARNO VREME . ( eneolit lat. cuprum – bakar, grch. λiθος ‡?kamen) – kulturno-istoriski period shto ja oznachuva pojavata i obrabotkata na prviot metal, bakarot (→ IV–Ⅲ milenium pr. n.e.). Dosta dolgo trael, taka shto negovata evolucija se odvivala vo tri fazi, obelezhani kako ran, sreden i docen eneolit. Pochetocite mu se sovpagjaat so vremeto… Continue reading BAKARNO VREME
BAKEVSKI, Petre
BAKEVSKI, Petre (Kavadarci, 5. Ⅰ 1947) – poet, romansier, raskazhuvach, publicist, teatarski kritichar. Rabotel kako novinar, teatarski kritichar i urednik. Bil urednik na Kulturnata rubrika na vesnikot „Vecher” i direktor i glaven urednik na Knigoizdatelstvoto „Detska radost” pri NIP „Nova Makedonija”. Urednik vo vesnikot „Makedonija denes”. CHlen na DPM (1974). Bil pretsedatel na Sovetot na… Continue reading BAKEVSKI, Petre
BAKHOS Bahus, Dionis
BAKHOS Bahus, Dionis . – bozhestvo shto e povrzano so kultot za Terakota: Satiri i Bakhos vo igra besmrtnosta na dushata i reinkarnacijata; kaj antichkite Makedonci ova bozhestvo na vegetacijata se narekuva: Bakhos, Sabos, Sabazios, Savadios (pridruzhnicite na Dionis se Sileni, vo Makedonija narecheni Saboi); ova bozhestvo e narecheno i Bassareus, shto bi znachelo „oblechen… Continue reading BAKHOS Bahus, Dionis
BAKULEVSKI, Nikola
BAKULEVSKI, Nikola (Bitola, 27. XI 1928 – Skopje, 2002) – pravnik, opshtestvenik i drzhavnik. Osnovno uchilishte zavrshuva vo Bitola, a gimnazija vo Skopje. Visha upravna shkola zavrshuva vo Zemun, a diplomira na Pravniot fakultet vo Belgrad. Se vrabotuva vo SVR Skopje, potoa vo Republichkiot sekretarijat za vnatreshni raboti kako pomoshnik na pravniot sovetnik, a potoa… Continue reading BAKULEVSKI, Nikola
BAKULEVSKI, Nikola
BAKULEVSKI, Nikola (Bitola, 26. Ⅴ 1939) – redoven profesor na Tehnichkiot fakultet vo Bitola. Diplomiral na Arhitektonskogradezhniot fakultet vo Skopje (1963). Magistriral na Arhitektonskiot fakultet vo Zagreb (1981), vo oblasta na urbanizmot i prostornoto planiranje i habilitiral vo oblasta na prostornoto planiranje. Predaval urbanizam, prostorno planiranje i nacrtna geometrija. Bil pretsedatel na Komisijata za nastava… Continue reading BAKULEVSKI, Nikola
BAKULEVSKI, Nikola
BAKULEVSKI, Nikola (Bitola, 27. XI 1928 – Skopje, 2002) – pravnik, opshtestvenik i drzhavnik. Osnovno uchilishte zavrshuva vo Bitola, a gimnazija vo Skopje. Visha upravna shkola zavrshuva vo Zemun, a diplomira na Pravniot fakultet vo Belgrad. Se vrabotuva vo SVR Skopje, potoa vo Republichkiot sekretarijat za vnatreshni raboti kako pomoshnik na pravniot sovetnik, a potoa… Continue reading BAKULEVSKI, Nikola
BAKULEVSKI, Nikola
BAKULEVSKI, Nikola (Bitola, 26. Ⅴ 1939) – redoven profesor na Tehnichkiot fakultet vo Bitola. Diplomiral na Arhitektonskogradezhniot fakultet vo Skopje (1963). Magistriral na Arhitektonskiot fakultet vo Zagreb (1981), vo oblasta na urbanizmot i prostornoto planiranje i habilitiral vo oblasta na prostornoto planiranje. Predaval urbanizam, prostorno planiranje i nacrtna geometrija. Bil pretsedatel na Komisijata za nastava… Continue reading BAKULEVSKI, Nikola
BALABAN
BALABAN (Balabanidis, Balabanoglu), Avram Prodrom (Endurljuk, Mala Azija, 1865 – Bitola, 1913) – lekar, hirurg. Medicina zavrshil vo Carigrad (1890). Kako lekar, hirurg i ginekolog rabotel Bakla vo Ohrid, Prishtina i Elbasan, a od 1899 g. vo Bitola, kade shto otvoril prifatilishte so ordinacija, operaciona sala, nekolku bolnichki kreveti i apteka. Rabotel i vo bolnicata… Continue reading BALABAN
BALABANOV, Aleksandar Mihailov
BALABANOV, Aleksandar Mihailov (SHtip, 18/30. Ⅰ 1879 – Sofija, 30. Ⅱ 1955) – klasichen filolog, univ. prof., poet. Do Ⅱ klas uchel vo SHtip, prodolzhil vo Solun i vo Sofija vo klasichna gimn., studiral klasichna filologija vo Lajpcig, kade shto i doktoriral (1905). Kako univ. prof. vo Sofija, razvil shiroka prevodna i originalna knizhevna dejnost.… Continue reading BALABANOV, Aleksandar Mihailov