MAKEDONSKI STOPANSTVENICI. Brzata industrijalizacija na Makedonija po Vtorata svetska vojna, modernizacijata na zemjodelstvoto i etabliranjeto i razvojot na drugite ekonomski sektori (gradezhnishtvoto, turizmot, komunalnite dejnosti, bankarstvoto itn.) shto ja pretstavuvaa osnovata na brziot povoen ekonomski rast i razvoj. Golem e brojot na makedonskite stopanstvenici koishto so svojata uporna i tvorechka rabota, vo ramkite na togashniot opshtestveno-ekonomski i politichki sistem, dadoa dragocen pridones za razvojot na mladata drzhava. Vo ovoj kontekst, najprvin gi notirame iminjata na pionerite i osnovopolozhnicite na poznachajnite ekonomski sektori na zemjata: Milan Netkov, Stojan GJorchevski, Gligorie Gogovski (tekstilna industrija); Kiril Biserkoski, Dushko Boceski, Josif Mickovski i Dancho shuturkov (tutunska industrija); Strasho Hristov (crna metalurgija); Mitko Temenugov-ZHelezni, Risto Frangov, Tosho Neveselov, Gligor Gechevski-Ivche, Goga Petkovski, Angel shumanski (agroindustriski kompleks); GJorgji Zarezankov, Angel Zarezankov (kozharska industrija); DJodja Bojadjievski, Blazho Pangovski (trgovija), Taki Maja, Nikifor Nikiforovski (nadvoreshna trgovija); Mile Stefanovski, Tome shimov, GJore CHartov, Asen DJikov, Sotir Naumov (paten soobrakjaj); Todor Mirovski, Aleksandar Bogoev, Stojan kjosev, Andon Makraduli, Petar Ganchevski (finansiski sektor), Andrej Damjanov, Blazho Ristomanov, Mustafa Amitov (gradezhnishtvo), Dragan Tanevski, Krume Jovanovski, Jani Bojadjievski (konditorska industrija), Mihajlo Zisikj, Konstantin (Dinka) Avramchev, Aleksandar Grizo i Ane Arsov (hemija), Velimir Ginovski, Dragi Arsov, Stojan Zdravev, Jonche Koteski, Nikola Minchev (metali), Pero V’chkov i shterjo Nakov (shpedicija). Po osamostojuvanjeto, RM pomina niz teshki tranzicioni godini. Reformite shto se odvivaa so promenliv uspeh i intenzitet, postepeno ja priblizhuvaat zemjata do krajnata cel – izgradba na funkcionirachka pazarna ekonomija. Makedonskite menadjeri rabotat vo napolno izmenet ekonomski ambient i vo uslovi koga pazarot stanuva dominanten metod na alokacija na resursite. Novite menadjerski i pretpriemnichki znaenja i modernoto vodenje na firmite, vo konstelacija na zaostrenata konkurencija na domashniot i osobeno na megjunarodniot pazar, stanuvaat imperativ na vremeto. Gi notirame iminjata na menadjerite na firmite shto go sochinuvaat makedonskiot berzanski indeks (MBI–10): Trajko Mukaetov („Alkaloid“ – Skopje), Strasho Milkovski („Granit“ – Skopje), Savka Dimitrieva („Evropa“ – Skopje), Hari Kostov (Komercijalna banka – Skopje), Done Tanevski („Makedonijaturist“ – Skopje), Andreja Josifovski („Makpetrol“ – Skopje), Najdenko Popovski (Ohridska banka – Ohrid), Jakim Ivanovski (Stopanska banka – Bitola), Dimitar HadjiMishev (Toplifikacija – Skopje), shterjo Nakov („Fershped“ – Skopje). Megju stopanstvenicite, od koi pogolemiot broj bea aktivni i vo vremeto na SRM, no i po osamostojuvanjeto na zemjata, gi odbelezhuvame: Slave Atanasoski, Kosta Argiroski, Nikola Gashoski, Gligor Bishev, Boris Gichev, Gligorie Gogovski, Gavrilo Gavrilski, Risto Gushkov, Vangel Gagachev, Trajko Davitkovski, Dragan Zaharievski, LJubisav Ivanovski-Ѕingo, Ivan Ivanov, Mincho Jordanov, GJorgji Janchevski, Mile Jovanovski, Kiro Kramarski, Nikola Matlievski-Pashata, Zlatan Mitev, Aleksandar Manevski, Simon Naumoski, Nako Nikolovski, Strasho Nelkovski, Jorgo kjuka, Stefan GJorgjievski, Tome Mitkoski, ZHivko Radevski, Aleksandar Simevski, Jovo Panajotovikj, Nikola Parakjeev, LJubomir Popovski, Teodos Paunov, Mirko Pecov, Velija Ramkovski, Vancho Ristov, Voislav Ristovski, Milorad Stefanovski, Nikola Stefkov, Kiro Samardjioski, LJube Stavreski, Milan Hrovat, Mile Cvetkovski, Vancho CHifliganec, Borivoe DJrtev, Risto shapkar, Venko shapkar, Isak shehu i dr. Vo tranzicioniot period dojde do brz razvoj na malite i srednite pretprijatija i na pretpriemnishtvoto. Vo RM postojat okolu 50.000 mali i sredni biznisi i nim im pripagja dominantno mes-to vo kreiranjeto na bruto domashniot proizvod, dodadenata vrednost i vrabotenosta vo biz-nis-sektorot. Vo prodolzhenie notirame samo eden del od popoznatite iminja na firmi i sopstvenici (ili menadjeri) na mali i na sredni pretprijatija: Arben Abduramani („Vede shari“, s. Trebosh), Boro Antovski („Sit DJermes Plus“ – Skopje), Ilija Bresliski („Beton“ – SHtip), Ilija Gechev (IGM – „Trejd“ – Kavadarci), Venko Gligorov („Login sistemi“ – Skopje), Marijan Gerasimov („Bomeks“ – Skopje), Blagoja Donchev („Ading“ – Skopje), Stojan Davchev („Dasto“ – Skopje), Jo-van Dabevski („Zdravje“ – Radovo), Ratko Dimitrievski („Evropa 92“ – Kochani), Vancho GJorgjiev („Delikates“ – Kochani), Trajche Zaev (IGM „Elenica“ – Strumica), shefki Idrizi („Renova“ – Tetovo), Trajche Leov („Dinamo“ – Veles), Igor Leshtar („Seavus“ – Skopje), Stojna Joshevska („Elektroelement“ – Skopje), Trifun Kostovski (Eurostandard banka, „Eurolink“, „Eurolizing“, „Eurolend“, „Keramika Nova“, „Negorski banji“), Bojan Kovachevski („Uniplast“ – Struga), Slobodan Kutreski („Pekabesko“ – Skopje), Miladinovi („Kimiko“ – Struga), Mihailo Mihailovski („Vatrostalna“ – Skopje), Kocho Mocan („Tehnometal – Vardar“ – Skopje, „Goldtekst“ – Krushevo), Blagoja Mehandjiski („Zegin“ – Skopje), Morina Bedjet („Bas Tuti Fruti“ – Skopje), Vase Mitev („Oranzherii“ – Strumica), Danilo Nikolovski („Roloplast“ – Skopje), Niko Paligora („Paltekst“ – Delchevo), Ilija Prentovski („Peksim“ – Skopje), LJubica Petrovska („Pakom kompani“ – Skopje), Savo Stankovikj („Haj–Tech“ Korporacija – Skopje), brakja Stojkovski („Bujoto“); Medjit Sapa („Debarski banji“), Zlatko Sokoloski („Mikrosam“), Kircho Susinov („Goldmak“ – Radovish), Boris Stojmenov („BS“ – Skopje), Vladimir Todorovikj („Tineks–MT“ – Skopje), Taip Tairi („Eurogranit“), Zore Temelkovski („Mia Beveridjis“ – Skopje), Marija Tasevska („Vardargradba“ – Skopje), DJevat Fetai („Gudalat“ – Gostivar), Mitko shapkovski („Metalpromet“ – Strumica) i dr. IZV.: Informacii od Stopanska komora na Makedonija i od Sojuz na stopanskite komori na Makedonija. LIT.: Stopanska komora na Makedonija. 75 godini komorsko organiziranje vo Makedonija, Skopje, 1998; Mile Stefanovski, Soobrakjajot vo Makedonija, Skopje, 2001. M. S. – T. F. Vesnikot „Makedonski studentski list“ (1931-1932) „MAKEDONSKI STUDENTSKI LISTΓ (Sofija, I, 1, 4. ⅩⅠⅠ 1931 – 1. Ⅵ 1932) – organ na progresivnite studenti vo Bugarija. Izleguva periodichno, na bugarski jazik, kako neoficijalen organ na VMRO(Ob), pod redakcija na D. Petkov, no faktichki redaktori se: Kosta Veselinov, Vasil Hadjikimov, Mihail Smatrakalev i Kiril Nikolov. Vesnikot se bori za formiranje Opsht makedonski naroden studentski sojuz protiv vrhovizmot i fashizmot, za nezavisnost na Makedonija i za federacija na slobodnite balkanski republiki. Zapren od bugarskite vlasti, no istovremeno prodolzhuva pod noviot naslov „Makedonska studentska tribuna“. LIT.: D-r Boro Mokrov, Razvojot na makedonskiot pechat i novinarstvo (od prvite pochetoci do 1945 godina), Skopje, 1980, 325–328; Blazhe Ristovski, Portreti i procesi od makedonskata literaturna i nacionalna istorija, Ⅲ, Skopje, 1990, 353–373. Bl. R.
Кирилична верзија на написот
МАКЕДОНСКИ