UNIVERZITETI VO MAKEDONIJA – visokoobrazovni i nauchni ustanovi so osobeno znachenje za makedonskoto opshtestvo, naukata, kulturata i umetnostite. Nivniot razvoj zapochnuva po osloboduvanjeto na Makedonija i vospostavuvanjeto na drzhavnosta. Vo Makedonija rabotat 6 univerziteti, chetiri drzhavni i dva privatni. Drzhavni univerziteti se: Univerzitet „Sv. Kiril i Metodij“ – Skopje (1946); Univerzitet „Sv. Kliment Ohridski“ – Bitola (1979), Tetovski drzhaven univerzitet – Tetovo (2004) i Univerzitet „Goce Delchev“ & SHtip (2007); privatni: Univerzitet na Jugoistochna Evropa – Tetovo (2001) i Evropski univerzitet „Republika Makedonija“ – Skopje (2005), a vo posledno vreme i pogolem broj novi privatni univerzitetski institucii. Univerzitetot go sochinuvaat fakulteti i nauchni institucii. Vo drzhavnite univerziteti, fakultetite i nauchnite instituti imaat svojstvo na pravno lice, a kaj privatnite, pravno lice e samo univerzitetot. Rakovodni organi na univerzitetot se: senat, rektorska uprava i rektor (so prorektori), a na fakultetot: nastavnonauchen sovet, fakultetska uprava i dekan (so prodekani). Drzhavnite univerziteti finansiski gi pomaga drzhavata, dodeka privatnite se so samofinansiranje. Na site univerziteti studiite se organizirani na dve nivoa: dodiplomski i postdiplomski studii. Dodiplomskite studii traat od 3 do 5 (medicina 6) godini i zavrshuvaat so izrabotka na diplomska rabota. Postdiplomskite se organizirani kako specijalistichki (1 god.), magisterski (2 god.) i doktorski (3 god.) studii. Univerzitetot „Sv. Kiril i Metodij“ e prv makedonski univerzitet, osnovan vo 1946 g. vo Skopje, so otvoranjeto na (v.) Filozofskiot fakultet. Oficijaliziran e so Zakon za Univerzitetot vo Skopje (1949), so koj dotogashnite relativno samostojni fakulteti: Filozofskiot (1946), Zemjodelsko-shumarskiot (1947) i Medicinskiot (1947) se obedineti vo Univerzitet kako „najvisoka nauchno-vospitna ustanova vo NRM“. So Odluka na Univerzitetskiot sovet (april 1969) prviot makedonski univerzitet go dobiva imeto Univerzitet „Kiril i Metodij“, a so nova odluka (noemvri 1992) – deneshnoto ime Univerzitet „Sv. Kiril i Metodij“ – Skopje (v.). Brzo se razviva i stanuva sredishte na razvojot na naukata, kulturata, umetnostite i na obrazovanieto na visokostruchni kadri. Na Univerzitetot se ostvaruvaat nad 150 studiski programi vo dodiplomskite studii, kako i golem broj programi vo postdiplomskite (specijalistichki i magisterski) studii. Univerzitetot „Sv. Kliment Ohridski“ vo Bitola e formiran vo 1979 g. (imeto go dobiva vo 1994). Na ovoj univerzitet studiraat okolu 15.000 studenti. Drzhavniot univerzitet vo Tetovo ja ima slednata organizaciska struktura: Prirodno-matematichki fakultet, Fakultet za humanistichki nauki i umetnost, Praven fakultet, Ekonomski fakultet, Centar za politehnichki studii i Centar za studii za visoko struchno obrazovanie za medicinski sestri. Raboti od 1994 g., no oficijalno e priznat i ozakonet vo 2004 g. Za disperzija na visokoto shkolstvo vo RM vo 2007 g. e formiran i Univerzitet „Goce Delchev“ & SHtip (v.). Privatniot Univerzitet na Jugoistochna Evropa vo Tetovo e osnovan so pomosh na megjunarodnata zaednica vo 2001 g. Univerzitetot e unitarna institucija so 5 fakulteti: Praven, Biznis administracija, Javna administracija, Komunikaciski nauki i tehnologii i Pedagoshki fakultet (Fakultet za obuka na nastavnici). Nastavata se izveduva na albanski, na makedonski i na angliski jazik. Na ovoj univerzitet studiraat okolu 5.000 studenti. Privatniot Evropski univerzitet „Republika Makedonija“ vo Skopje so akreditacija za rabota se zdobi vo 2005 g. Za kordinaci-Univerzitetot „Sv. Kliment Ohridski“ vo Bitola ja, sorabotka i uspeshno izvrshuvanje na dejnosta, univerzitetite vo RM i privatnite visokoshkolski ustanovi shto ne se vo sostav na univerzitet, formiraat Interuniverzitetska konferencija (v. Visoko obrazovanie vo Makedonija). LIT.: K. Kamberski, Od bukvar do univerzitet, Skopje, 1994. K. Kamb.
Кирилична верзија на написот
УНИВЕРЗИТЕТИ ВО МАКЕДОНИЈА