TEMPERATURA NA VOZDUHOT VO MAKEDONIJA . tivno studena i vlazhna zima. Najvanja od predvoeniot Filozofski fakultet, 1932–1939), Vili- – tem-laden mesec e januari, a tendencijam DJejms, Imanuel Kant, Rene peraturata na vozduhot e uslovena ja za izednachuvanje na temperatu-Dekart, DJon Stjuart Mil, Fridod maritimnoto vlijanie shto do-rite postoi i kaj visokite plarih Niche i dr. agja od bliskoto Egejsko More po ninski predeli vo fevruari. dolinata na r. Vardar i Strumi-Srednogodishnata temperatura na BIB.: Osnovite na eden nov Univerzitet (koavtor), 1975; Otvoren univerzica, po visokite planinski preval-vozduhot se dvizhi od 14°S vo Nov tet, 1993; Mito Hadji Vasilev – Jasmin, ci i rechnite dolini megju plani-Dojran, 6,7°S vo Lazaropole i 0,5°S 1997; Etika, 1998; Etikata denes, 1999 nata Korab i Jablanica i po doli-na Solunska Glava. Temperaturata (na bugarski 2006); Luj Armstrong – Sachnata na rekata Crni Drim vo De-na vozduhot so visochina opagja, a mo, 2000; Etika za mladite, 2001, (na srpbarskata Kotlina i kontinental-opagja i od jug kon sever. Izotermaski 2004); Etichki rechnik, 2001, 2004; noto vlijanie od golemite i viso-ta od 14°S pominuva juzhno od De-Etika za najmladite, 2002; Etika za decata, 2005; Etika za Ⅱ klas gimnazija, ki planini. Temperaturata na mir Kapija, izotermata od 13°S po2004, 2005; Etika za Ⅲ klas gimnazija, vozduhot e uslovena i od lokalni-minuva malku nad Veles, a izoter2004, 2005; Filozofija za Ⅳ klas gimnazite faktori. Letniot period se ka-mata od 12°S pominuva nad Skopje. ja (koavtor), 2005, 2006; Delovna i proferakterizira so najvisoki tempe-Vo Makedonija spored temperasionalna etika, 2006. raturi na vozduhot vo site merni turnite karakteristiki mozhe da LIT.: Filozofski fakultet vo Skopje: mesta, a zimskiot period so rela-se izdvojat slednive regioni: 1920–1946–2006, Skopje, 2006, 294. V. Panz. Merna I Ⅱ Ⅲ Ⅳ Ⅴ Ⅵ Ⅶ Ⅷ Ⅸ Ⅹ Ⅺ ⅩⅠⅠ Sred. stanica god. Berovo -1.5 0.2 3.6 8.3 13.0 16.2 15.1 17.5 13.9 8.7 4.2 0.2 8.6 Bitola -0.2 2.3 6.2 11.5 15.7 19.2 21.6 21.2 17.1 11.3 6.1 1.3 11.0 Brod 0.4 2.4 5.8 10.1 14.2 17.9 19.8 19.4 16.0 10.9 6.4 1.6 10.3 Gevgelija 3.3 5.3 8.7 13.3 18.3 22.5 24.9 24.1 20.1 14.1 8.9 4.7 14.0 D. Kapija 1.6 4.6 8.5 13.5 18.3 22.2 24.4 23.9 20.2 14.0 8.2 3.3 13.5 Erdjelija 1.2 3.4 7.3 12.3 17.1 21.1 23.2 23.0 19.1 13.4 7.8 2.6 12.6 Kichevo 0.1 2.3 6.0 10.6 14.9 18.6 20.2 20.0 16.6 11.3 6.2 1.5 10.7 Kochani 1.6 4.1 8.6 13.0 17.8 21.2 23.2 23.0 19.2 13.7 8.1 2.8 12.9 Kr. Palanka -0.6 1.2 5.0 9.9 14.3 17.6 19.8 19.4 15.8 10.6 5.5 1.2 10.0 Krushevo -1.4 -0.5 2.7 7.1 12.0 15.6 17.9 17.9 14.5 9.2 4.6 0.5 8.4 Kumanovo 0.1 3.0 6.5 11.6 16.5 20.0 22.0 21.7 17.6 12.0 7.4 1.5 11.6 Lazaropole -2.3 -1.5 1.4 5.6 10.4 13.6 16.0 15.5 12.2 7.8 3.4 -0.5 6.7 N. Dojran 3.4 5.2 8.2 12.9 18.0 22.0 24.6 24.1 20.6 15.0 9.5 5.2 14.0 Ohrid 1.6 2.7 5.8 9.9 14.6 18.2 20.6 20.4 16.9 11.8 7.4 3.3 11.1 Prilep -0.5 1.8 5.9 10.9 15.6 19.3 21.5 21.2 17.2 11.6 6.5 1.7 11.1 Radovish 1.0 3.3 7.6 11.8 16.4 20.4 23.2 22.5 18.7 12.7 7.2 2.6 12.3 Resen 0.1 1.4 4.2 8.8 13.4 16.9 18.9 18.3 14.9 9.9 5.6 1.9 9.5 Skopje 0.0 2.9 7.3 12.3 17.0 20.7 23.0 22.7 18.6 12.5 6.4 1.4 12.1 Strumica 1.0 3.7 8.1 12.9 17.8 21.5 23.6 22.9 18.7 12.9 7.0 2.2 12.7 Tetovo -1.2 1.8 6.5 11.4 15.8 19.2 21.2 20.8 16.8 11.0 5.6 0.7 10.8 Veles 1.4 4.0 8.0 13.2 18.2 21.9 24.1 24.0 19.8 13.7 7.6 2.9 13.2 SHtip 0.7 3.2 7.5 12.4 17.3 21.0 23.4 22.9 19.2 13.6 7.4 2.4 12.6 Srednomesechna i godishna temperatura na vozduhot vo °S. (Period 1961&1990) Kartografski prikaz na geografskiot raspored na termichkiot rezhim vo RM Prviot temperaturen region gi zafakja m.m. Nov Dojran, Gevgelija, Demir Kapija i Veles. Tie imaat srednogodishna temperatura na vozduhot od 16,2°S. Vtoriot temperaturen region gi zafakja m.m. Erdjelija, SHtip, Kochani, Radovish, Strumica, Skopje i Kumanovo. Tie se so prosechna godishna temperatura na vozduhot od 13 do 12°S, izotermata od 13° vodi do nad Veles i Kochani, bro-jot na tropski denovi e od 110– 130, a srednojanuarskite temperaturi se dvizhat od 2,1–2,8°S. Dekemvri e so sredni temperaturi nad 3°S i im dava odlika na mnogu topli podrachja. Tretiot klimatski region gi zafakja: Pelagoniskata, Kichevskata Kotlina, Polog, Ohridskostrushkata i Brodskata Kotlina. Prosechnata temperatura na vozduhot e od 10 do 11°S. Temperaturnite amplitudi se poizrazeni, brojot na tropski denovi e pod 30 dena, srednojanuarskite temperaturi na vozduhot se pod 0°S, a zimskite uslovi se zadrzhuvaat i vo mart. Letnite temperaturi se okolu 20°S, so shto imaat kontinentalen karakter. Odredeni otstapuvanja belezhi Ohridsko-strushkata i Prespanskata Kotlina pod vlijanie na vodniot objekt. CHetvrtiot temperaturen region gi zafakja Berovsko-delchevskata i Prespanskata Kotlina so pro-sechno godishni temperaturi na vozduhot od 8,6–9,5°S. Zimskite temperaturi se pod 0°S, srednojanuarskite pod -1°S, a letnite temperaturi pod 19°S. Brojot na javite na apsolutno minimalnite temperaturi golem. Planinskite predeli se odlikuvaat so kusi leta, svezhi i studeni zimi. Pri anticiklonski situacii planinite imaat sonchevo i toplo zimsko vreme. Kolebanjata na temperaturata se pomali, a dnevnata temperatura so visochinata opagja. Minimalnite temperaturi na najvisokite planini se pojavuvaat vo fevruari, a maksimalnite se vo avgust. LIT.: Mihailo Zikov, Klima i klimatska regionalizacija vo Republika Makedonija, „Geografski razgledi“, br. 30, Skopje, 1995; Angel Lazarevski, Klimata vo Makedonija – temperaturata na vozduhot vo SR Makedonija, „Geografski razgledi“, kn. 7, Skopje, 1969. M. Z.
Кирилична верзија на написот
ТЕМПЕРАТУРА НА ВОЗДУХОТ ВО МАКЕДОНИЈА