ESPERANTO VO MAKEDONIJA -. najpoznat i najrasprostranet veshtachki megjunaroden jazik vo svetot, sostaven od polskiot ochen lekar Lazarus Ludvig Zamenhof (Bjalistok, 1859 – Varshava, 1917) pod psevdonimot d-r Esperanto (onoj shto se nadeva). Toj go objavil i prviot uchebnik „Lingvo Internacia” (Varshava, 1887). Jazikot ima 28 glasovi. Negovata sintaksa e slovenska, a rechnikot e glavno od romanskite i germanskite jazici so dodadeni sufiksi i prefiksi. Se smeta deka denes vo svetot go zboruvaat okolu 500 iljadi lugje. Vo Svetskiot sojuz na esperantistite chlenuvaat i esperantskite drushtva od Makedonija preku svojot Esperantski sojuz na Makedonija. Prv esperantist vo Makedonija bil Georgi Malinski od Kumanovo (1897). Makedonskite esperantisti podnele Predlog-konstitucija za reshavanje na Makedonskoto prashanje do Pariskata mirovna konferencija (1919) i za voveduvanje na jazikot esperanto vo Makedonija kako jazik na mirot. Esperantskoto dvizhenje vo Makedonija dobilo osoben zamav megju dvete svetski vojni preku poddrshkata na komunistite po usvoenata Rezolucija za esperanto na Vukovarskiot kongres na KPJ (1920). Dvizhenjeto posebno se zasililo od 1929 g. Vo minatoto najaktivni bile drushtvata od Bitola, Kavadarci, Kumanovo (od 1950), Ohrid, Prilep (od 1939), Skopje (dve drushtva), Struga, Strumica i SHtip. Najstaroto Esperantsko drushtvo „La progreso” od Prilep go objavi i prviot „Esperantsko-makedonski i Makedonsko-esperantski rechnik so kratka gramatika” (so po 10.000 zborovi) od Metodi Galeski i GJorgji Pop-Atanasov (Prilep, 1977). Drushtvata organizirale i uchilishta za esperanto, a izvesen period jazikot bil izuchuvan i vo golem broj sekcii na osnovnite uchilishta. Osoben uspeh imal nastavnikot Ilija Popovski vo OU „Kiril i Metodij” vo Bitola (1979). Bil objaven i prviot makedonski uchebnik po esperanto (1981), kako i „Makedonska antologija na poezija i proza”. Vo Makedonija bil objaven i „Kluch” za albanskite zborovi na esperanto. Studentot na shumarskiot fakultet vo Skopje Stojan Stojanovski bil i pretsedatel na Jugoslovenskiot esperantski sojuz (1982). Esperantskoto drushtvo „Progres” od Skopje bilo organizator na tradicionalnite Treti studentski esperantski sredbi na Jugoslavija (Ohrid, 26-28. Ⅲ 1982). Vo 1991 g. Esperantskiot sojuz na Makedonija promovira povekje izdanija od makedonski pisateli prevedeni na esperanto od Vera CHornij i Nevenka Tomikj: „Tikveshka legenda” od Lazo Karovski, „Seizmograf” od Blazhe Koneski, „Zamokot na rozata” od Radovan Pavlovski i „Nevidliva reka” od Todor CHalovski. Makedonskiot likoven umetnik Dimitar CHudov e avtor na jubilejnata dvojna poshtenska marka po povod stogodishninata na megjunarodniot jazik esperanto (14. Ⅶ 1988). LIT.: U Prilepu je osnovano Esperantsko drushtvo, „Nasha rech”, I, 4, Skoplje, 8. Ⅳ 1939, 10; Vladislav Karanfilski, Esperanto vo Kumanovo i Kumanovsko znacheshe progres, „Nash vesnik”, ⅩⅤⅠⅠⅠ, 666, Kumanovo, 18. Ⅴ 1979, 7; Mara Inko, Prv esperanto-makedonski i makedonsko-esperantski rechnik, 7; Stojan Kocevski-Krcun, Vo oslobodenata zemja slobodno esperanto, na ist. mesto, 7; L. CHurkoski, Esperanto megju makedonskite zheleznichari, 8; Aleksandar Jakimovski-Keke, Esperanto go izuchuvaa i politichkite zatvorenici vo Skopskiot centralen zatvor, 8; Slavko Nikolovski, Esperanto – lingvo de amikeco. Esperanto – jazik na prijatelstvoto, „Studentski zbor”, DJDJDJIV, 862, Skopje, 16. Ⅱ 1982, 9; Sto godina esperanta, „Politika”, LDJDJDJV, 26853, Beograd, 9. Ⅶ 1988, 16. S. Ml.
Кирилична верзија на написот
ЕСПЕРАНТО ВО МАКЕДОНИЈА