VERSKI DVIZHENJA vo Makedonija (. dvizhenja shto sekogash, pokraj konfesionalnite, imale i politichki, socijalni, kulturni i nacionalni programi. Bogomilstvoto se javilo vo prvata polovina na Ⅹ v. i go dobilo imeto po Bogomil, sveshtenik koj prifatil idei od manihejskata vera. Zapochnalo kako religiozno protiv crkvata, a prerasnalo vo socijalno dvizhenje na narodnite masi za protivstavuvanje i na vladejachkata klasa vo drzhavata. Prerodbenskoto dvizhenje zapochnalo po ukinuvanjeto na Ohridskata arhiepiskopija (1767), pominuvajkji niz nekolku fazi, vo koi e ochigledno pomestuvanjeto od crkovni kon svetovni celi. Vo pochetokot dvizhenjeto go postavuva baranjeto za makedonsko sveshtenstvo, liturgija i obrazovanie na govorniot jazik. Za taa cel bile organizirani kjelijni i narodni uchilishta, osnovani od crkovnouchilishnite opshtini – so nastava (crkovna i svetovna) na lokalnite dijalekti. Vo zhestokiot sudir na makedonskite crkovnouchilishni opshtini so Carigradskata patrijarshija, podocna i so Bugarskata egzarhija, kanonskite prashanja im go otstapuvaat mestoto na nacionalnite. Prerodbenskoto dvizhenje odigralo golema uloga vo budenjeto i oformuvanjeto na makedonskiot nacionalen identitet. Unijatskoto dvizhenje vo Makedonija se javilo vo sredinata na ⅩⅠⅩ v. pottiknato so Enciklikata do istochnite narodi na papata Pij IX, vo koja site pravoslavni narodi bile pokaneti da pominat vo unija so Rimskata crkva, so zadrzhuvanje na pravoslavniot obred i domorodnoto sveshtenstvo, kako i nemeshanje na katolichkiot kler. Dvizhenjeto zelo posilen zamav vo eparhiite vo juzhniot del na Makedonija shto bile izlozheni na pritisokot na grchkata propaganda, osobeno vo Kukushko-poljaninskata eparhija. Pred krajot na 1873 i vo pochetokot na 1874 g. shest makedonski crkovni opshtini (Solunskata, Vodenskata, Kukushkata, Dojranskata, Strumichkata i Maleshevskata) se opredelile za prifakjanje na unijata. Vo tek e procesot za priznavanje na avtokefalnosta na Makedonskata pravoslavna crkva, pa povtorno se javuva prevalencijata na politichkite interesi na poshirokiot prostor na Balkanot pred kanonskite. LIT.: Blazhe Koneski, Kon makedonskata prerodba, Skopje, 1959; Slavko Dimevski, Istorija na makedonskata pravoslavna crkva, Skopje, 1989; Slavko Dimevski, Kukushka unija od 1859 godina, „Glasnik na INI“, Skopje, 1960; Blezhe Ristovski, Unijatstvoto vo Makedonija (I–IV), „Razgledi”, Ⅱ (treta serija), 9, Skopje, 1960, 908–936; Ⅱ, 10, 1005–1029; Ⅲ (treta serija), 1, 1960, 72–90 i Ⅲ, 2, 158–189; istiot, Portreti i procesi od makedonskata literaturna i nacionalna istorija, I, Skopje, 1989; Mihailo Minoski, Unijatstvoto i protestantsvoto vo vardarskiot region so poseben osvrt na dojransko-gevgeliskiot kraj do Balkanskite vojni, Gevgelija, 1987; Cane Mojanovski, Avtokefalnosta na makedonskata pravoslavna crkva (dokumenti), Skopje, 2004. M. Tash.
Кирилична верзија на написот
ВЕРСКИ ДВИЖЕЊА во Македонија