VEGETACIJA NA REPUBLIKA MAKEDONIJA – rastitelniot pokrivach, odnosno sevkupnosta na site rastitelni zaednici shto se razvivaat na teritorijata na Republika Makedonija. Pretstavuva mozaik od najrazlichni rastitelni zaednici shto vleguvaat vo sostav na razlichni vegetaciski tipovi, od koi najznachajni se slednite: Vegetacija na ridski pasishta – se razviva vo visinskiot pojas od 80–1000 (1200) m, na heterogena geoloshka podloga (silikat, varovnik, dolomit, serpentin, arsen, andezit i drugo). Ima sekundarno poteklo i nastanala so unishtuvanje na shumite od nizinskiot pojas. Pretstavena e so nad 10 asocijacii koi pripagjaat kon klasata Festuco-Brometea. Vodna vegetacija – se razviva vo prirodnite ezera vo Republika Makedonija (Ohridskoto, Prespanskoto i Dojranskoto Ezero). Pretstavena e so 6 asocijacii i 2 klasi – Potametea i Lemnetea. Vo minatoto, vodnite zaednici se razvivaa i vo nekoi mochurishta, a so melioracijata se rechisi sosema unishteni. Livadska vegetacija – nizinskite livadi od site kotlini vo Republika Makedonija (80-1000 m) pripagjaat kon klasata Molinio-Arrhenatheretea (soj. Trifolion resupinati), a povrshinite na koi se razvivaat se dosta reducirani. Livadite od planinskiot pojas (1000-1400 m) pripagjaat kon soj. Rumicion thdzrsiflori. Nizinska blatna vegetacija – pretstavena e so 13 asocijacii shto pripagjaat na klasite Phragmitetea i Isoeto-Nanojuncetea. Vo minatoto beshe obemno zastapena po mnogubrojnite blata i mochurishta, no so melioracijata na pogolemite kotlini (Pelagonija, Strumichka, Skopska, Ohridskostrushka, Ovchepolska i drugi) se unishteni golemi povrshini ili se srekjavaat vo fragmentarna sostojba i tie se pretvoreni vo obrabotlivo zemjishte. Subalpska i alpska vegetacija – se prostira nad gornata granica na shumskiot pojas, od 1600–2770 m, kade shto klimatskite uslovi se najnepovolni (dolgi zimi, kratki leta, kratok vegetaciski period). Opfakja raznovidni rastitelni zaednici shto se razvivaat na heterogena podloga (kiseli pochvi, karbonati, planinski tresetishta, sipari, tochila, kamenjari, karpi i drugo), koi pripagjaat kon razlichni vegetaciski klasi – Eldzno-Seslerietea, Caricetea curvulae, Salicetea herbaceae, Scheuchzerio–Caricetea fuscae, Drdzpetea spinosae, Asplenietea trichomanis i drugi. Na teritorijata na RM se razvivaat zaednici i od drugi vegetaciski tipovi – zaednici po rabovi na shu-mi, plevelni (po zhitni i okopni kulturi), ruderalni zaednici, zaednici na gazeni mesta, grmushesti zaednici i drugi. Halofitska i stepolika vegetacija – se razviva vo centralnite delovi na Republika Makedonija (megju Veles, Sveti Nikole, SHtip i Negotino). Halofitskite zaednici se razvivaat na zasoleni pochvi, na mali povrshini vo Ovche Pole, sintaksonomski pripagjaat kon klasata Thero-Salicornietea i vo niv dominiraat halofiti -Suaeda maritima, Salicornia herbacea, Camphorosma annua, Camphorosma monspeliaca i drugi. Stepolikata Vegetaciska karta na RM vegetacija spagja vo Festuco-Brometea, se razviva na paleogeni i neogeni lapori, so prisustvo na povekje stepski vidovi – Morina persica, Astragalus parnassi, Heddzsarum macedonicum, Onobrdzchis hdzpargdzrea i drugi. shumska vegetacija – se prostira na golem del od teritorijata na RM, od 100–2200 m. Dominiraat listopadnite shumi (dabovi, crn i bel gaber, platanovi, kostenovi, bukovi). Zimzelenite (shumi na bor, ela, smreka) i meshanite shumi (elovo-bukovi shumi) se prostiraat na pomali povrshini. Poradi golemata eksploatacija vo nizinskiot pojas tie se mnogu degradirani i na oddelni mesta se sosema unishteni. Pretstaveni se so nad 80 shumski asocijacii, opfateni vo 7 klasi, od koi najznachajni se klasite LJuerco-Fagetea i Vaccinio-Picetea. Vl. M.
Кирилична верзија на написот
ВЕГЕТАЦИЈА НА РЕПУБЛИКА МАКЕДОНИЈА