RISTOVSKI, Blazhe Petrov (s. Garnikovo, Kavadarechko, 21. Ⅲ 1931) – slavist, filolog, kulturolog, istoriograf, folklorist i literaturen istorichar, chlen na MANU (1988). Gimnaziskoto obrazovanie go zavrshuva vo Kavadarci i vo Prilep (1950), a Filozofskiot fakultet (Grupata za literaturite na narodite na SFRJ i makedonski jazik) vo Skopje (1955). So nauchnoistrazhuvachka rabota pochnuva da se zanimava ushte po zapishuvanjeto na studiite, a prviot istrazhuvachki trud go objavuva vo togashniot organ na Katedrata za juzhnoslovenski jazici „Makedonski jazik“ (Ⅱ, 5, 1951, 117–120). Blazhe Ristovski Iako redoven student, raboti kako glaven urednik na sp. „Narodno zdravje“ i shef na Otsekot za pechat vo Institutot za zdravstveno prosvetuvanje vo Skopje (1953– 1955). Po ednogodishno profesoruvanje vo Kavadarci (1956/57), se vrakja vo Skopje i raboti kako jazichen redaktor na Radio Skopje (1957–1961). Kako lektor za makedonski jazik i predavach za makedonska literatura na Filozofskiot fakultet na Univerzitetot vo LJubljana (1961–1966) gi vodi i predavanjata na Pedagoshkata akademija vo Maribor (1965–1966). Po odbranata na doktorskata disertacija „Krste P. Misirkov – zhivotot i deloto“ (1965) e izbran za direktor na Institutot za folklor vo Skopje. Go pokrenuva i go ureduva sp. „Makedonski folkor“ (1968–1978). Osnovach e i pretsedatel na bienalniot Megjunaroden simpozium za balkanskiot folklor vo Ohrid. Organizira uspeshna terenska sobirachka dejnost na makedonskite narodni umotvorbi, a ja koncipira i izdavachkata dejnost na Institutot za folklor. Kako nauchen sovetnik, preminuva vo Institutot za nacionalna istorija (1977–1991), kade shto go rakovodi Timot za kulturnata istorija i Balkanoloshkoto oddelenie. Izbran e za prv potpretsedatel na prvata Vlada na samostojna Republika Makedonija (1991–1992), a do penzioniranjeto e nauchen sovetnik vo Institutot za staroslovenska kultura (1993–1995). Beshe chlen na redakciite na sp. „Etnologia Slavica“ (Bratislava), „Demos“ (Berlin), „Narodno stvaralashtvo – Folklor“ (Belgrad), „Pogledi“, „Sovremenost“, „Glasnik“ na INI (Skopje) i dr. Beshe pretsedatel na Zdruzhenieto na folkloristite na Makedonija i na Sojuzot na zdruzhenijata na folkloristite na Jugoslavija, prv potpretsedatel na Odborot na Balkanskiot festival na narodni pesni i igri vo Ohrid (1967), chlen na Republichkata komisija za kulturni vrski so stranstvo, pretsedatel na Sovetot na Filozofsko-istoriskiot fakultet itn. Vo dva navrata beshe gostinprofesor po makedonska istorija i civilizacija na Nacionalniot institut za orientalni jazici i B. Ristovski: „Istorija na makedonskata nacija“ (1999) civilizacii (Sorbona Ⅲ) vo Pariz (1986 i 1992) i sekretar na MANU (1999–2002). Kako istrazhuvach na makedonskata literaturna, jazichna i nacionalna istorija i na folklorot vo Makedonija, objavil povekje knigi za razvitokot na makedonskata kulturno-nacionalna misla i nad 800 statii i drugi prilozi vo razni zbornici i spisanija vo zemjata i vo stranstvo. Nauchnistrazhuvachkite interesi mu se dvizhat vo nekolku tematski relacii i gi zafakjaat specifikite na pojavata i razvitokot na makedonskiot narod i makedonskata nacionalna misla i akcija do nejzinata konechna afirmacija; istorijata na makedonskiot pismen i literaturen jazik, literaturnata istorija i folklorot. Posebno gi istrazhuva i gi afirmira nacionalnite dejci od ⅩⅠⅩ i ⅩⅩ v.: Krste P. Misirkov, Dimitrija D. CHupovski, Nace D. Dimov, GJorgjija M. Pulevski, Petar D. Draganov, Marko Cepenkov, Kocho Racin, Vasil Ikonomov, Nikola Vapcarov, Todor CHopov i dr. Vo negovite trudovi donese nova dokumentarna faktografija i nauchna argumentacija i so analitichki i kritichki pristap kon izvorite i literaturata $ pretstavi na nauchnata javnost niza projavi, nastani i procesi i cela plejada zasluzhni profili od makedonskoto kulturno-nacionalno minato. Koavtor e na pet uchebnika po istorija za osnovnoto i srednoto obrazovanie. BIB.: a) posebni publikacii: Krste P. Misirkov (1874–1926). Prilog kon prouchuvanjeto na razvitokot na makedonskata nacionalna misla, Skopje, 1966; „Vardar“. Nauchno-literaturno i opshtestveno-politichko spisanie na K. P. Misirkov, Skopje, 1966; Lozarite vo razvitokot na makedonskata nacionalna mis-la, Skopje, 1968; Nace N. Dimov (1876– 1916), Skopje, 1973; GJorgjija M. Pulevski i negovite knishki „Samovila Makedonska“ i „Makedonska pesnarka“, Skopje, 1973; Makedonski narodnoosloboditelni pesni, Skopje, 1974; Dimitrija CHupovski (1878–1940) i Makedonskoto nauchno-literaturno drugarstvo vo Petrograd. Prilozi kon prouchuvanjeto na makedonsko-ruskite vrski i razvitokot na makedonskata nacionalna misla, I–Ⅱ, Skopje, 1978; Makedonskiot stih 1900–1944. Istrazhuvanja i materijali, I i Ⅱ, Skopje, 1980; Projavi i profili od makedonskata literaturna istorija, 1–2, Skopje, 1982; Makedonskiot narod i makedonskata nacija. Prilozi za razvitokot na makedonskata kulturno-nacionalna misla, 1–2, Skopje, 1983; Kocho Racin. Istorisko-literaturni istrazhuvanja, Skopje, 1983; Vasil Ikonomov (1848–1934). Prilog kon prouchuvanjeto na makedonskiot kulturno-nacionalen razvitok, Skopje, 1985; Krste Misirkov (1874–1926), Bitola, 1986; Makedonskiot folklor i nacionalnata svest. Istrazhuvanja i zapisi, I–Ⅱ, Skopje, 1987; Portreti i procesi od makedonskata literaturna i nacionalna istorija. Prilozi za makedonskiot kulturno-nacionalen razvitok, 1–3, Skopje, 1989–1990; Makedonski letopis. Raskopki na literaturni i nacionalni temi, I–Ⅱ, Skopje, 1993; Makedonija i makedonskata nacija, Skopje, 1995; Dimitrija CHupovski i makedonskata nacionalna svest, Skopje, 1996; Ranite rakopisi na Krste P. Misirkov na makedonski jazik, Skopje. 1998; Dimitar V. Makedonski, Svechen sobir po povod 150-godishninata od ragjanjeto i 100-godishninata od smrtta, Skopje, 1999; DimitriŸ CHupovskiŸ i nacionalÏnoe soznanie, Skopje, 1999; Macedonian and the Macedonian people, Vienna–Skopje, 1999; Istorija na makedonskata nacija, Skopje, 1999; Krste Misirkov. Novi istrazhuvanja i soznanija, Skopje, 2000; Soznajbi za jazikot, literaturata i nacijata, Skopje, 2001; Makedonskata kauza. Reagiranja, polemiki, intervjua, Skopje, 2001; Stoletija na makedonskata svest. Istrazhuvanja za kulturno-nacionalniot razvitok, Skopje, 2001; b) Izbori i redakcii: Marko K. Cepenkov, Makedonski narodni umotvorbi, Kniga desetta, Materijali, Literaturni tvorbi, Redaktiral –, Skopje, 1972; Makedonski revolucionerni narodni pesni za Goce Delchev, Jordan Piperkata i Pitu Guli. Izbor, redakcija i zabeleshki –, Skopje, 1974; GJorgjija M. Pulevski, Odbrani stranici. Izbor, redakcija i zabeleshki –, Skopje, 1974; K. P. Misirkov, Za makedonckite raboti, „Vardar“. Redakcija, predgovor i zabeleshki – Skopje, 1974; Volche Naumcheski, Stihovi 1939–1941. Redakcija, predgovor i zabeleshki –, Skopje, 1979; Todor CHopov, Sobrani tvorbi. Priredil –, Skopje, 1982; Krste P. Misirkov, Odbrani stranici. Priredil –, Skopje, 1991; Racinovite makedonski narodnoosloboditelni pesni, Skopje, 1983; Krste P. Misirkov, Za makedonckite raboti, Bitola, 1983; Nikola Vapcarov, Pesni za Tatkovinata. Sobrani stihovi. Podgotovka i prevod –, Skopje, 1986; Ceko Stefanov Popivanov, Drama vo tri china, Skopje, 1996; Zafir Belev, Memoarski zapisi za Ohridskiot zagovor. (Raskaz na makedonski jazik). Podgotvil – (so koavtor), Ohrid, 2001; Krste P. Misirkov, Za makedonckite raboti, Fototipno izdanie po povod 100-godishninata od izleguvanjeto na knigata, Priredil –, Skopje, 2003; Krste P. Misirkov, On Macedonian matters. On the occasion of the hundreth anniversardz of the publication of the book. Arranged bdz Blaze Ristovski, Translated bdz Alan McConnell, English translation editor Graham NJ. Reid, Skopje, 2003; GJorgjija M. Pulevski, Slavjansko-makjedonska opshta istorija. Podgotovka – (sorabotnik Biljana Ristovska-Josifovska), Skopje, 2003; Krste P. Misirkov, Sobrani dela, I. Tekstovi na makedonski jazik (1900–1905), Ⅱ. Pechateni istrazhuvanja i statii (1898– 1909), Ⅲ. Nacionalno-politichka publicistika (1910–1926), Skopje, 2005, 2007 i 2008; Makedonistot Petar Draganov 1857–1928. Po povod 150-godishninata od negovoto ragjanje, Skopje, 2007. LIT.: D-r Simo Mladenovski, Beleshki za avtorot i deloto, vo kn. na Blazhe Ristovski, Profili i projavi od makedonskata literaturna istorija, 2, Skopje, 1982, 421–427; 50 godini Institut za nacionalna istorija 1948–1998, Skopje, 1998, 161–179. S. Ml. Voislav Ristovski
Кирилична верзија на написот
РИСТОВСКИ, Блаже Петров