REDJEPOVSKI, Redjep (Kumanovo, 14. ⅩⅠⅠ 1962) – bokser. Bil chlen na Bokserskiot klub „Kumanovo“ vo Kumanovo. Na Republichkoto prvenstvo vo Bitola (1980) stanal mladinski, a na prvenstvata na Jugoslavija vo Split (1981) i Valevo (1984) seniorski prvak i reprezentativec na Jugoslavija. Na balkanskite prvenstva vo Izmir (Turcija, 1981) osvoil srebren, a vo Atina (Grcija, 1983) zlaten medal. Bil pobednik na megjunarodnite turniri vo Balaton (Ungarija, 1981), „Belgradski pobednik“ (1981) i „Zlaten gong“ vo Skopje (1983 i 1985), a pri vtoroto osvojuvanje e proglasen i za najdobar bokser. Na Olimpiskite igri vo Los Andjeles (SAD, 1984) osvoil srebren medal. Na domashnite i na megjunarodnite natprevari vo poedinechna konkurencija i za svojot klub nastapil vkupno 126 pati so 115 pobedi, 4 neresheni i 7 porazi, a osvoil 10 zlatni, 2 srebreni i 1 bronzen medal. LIT.: ZHivko Lazarevski i Petar Trajkovski, Kumanovskite olimpijci, Kumanovo, 1984. D. S. ’RZH (Secale cereale L.) – ednogodishen stranichnooploden vid. Kaj nas so pchenicata e najstara smeska pod imeto napolica. Stebloto (slamata) e dosta dolgo (80–250 cm), grubo i sluzhi za pokrivanje objekti. Zna’Rzh chenjeto mu e i shto intenzivno se sobira do esen. Vo RM se see na okolu 7.300 ha i ima prosechen prinos od 1.500 kg/ha zrno. Vo ponovo vreme s“ povekje se raboti na hibridot tritikale (pchenica –’rzh), kako i na tetraploidna ’rzh. P. Iv. Povrshinski kop vo rudnikot ’Rzhanovo ’RZHANOVO – rudnik na Fe-Ni ruda, koj se javuva na kontaktot pomegju jurskite serpentniti i shkrilcite vo podinata i krednite varovnici vo atarot na s. ’Rzhanovo. Prostorno, rudniot sloj ima subvertikalna polozhba i pod vlijanie na silnite tektonski dvizhenja ima inverzna polozhba. Mineralnata asocijacija na rudata voova lateritsko naogjalishte e: magnetit, hematit, klinohlor, talk, sepiolit, pirit, maghemit, pirotin, digenit, milerit i dr. Godishnata produkcija e okolu 800.000 toni ruda, so okolu 1% Ni, 30% Fe, 0,05% Co. Vkupno utvrdenite geoloshki rudni rezervi na Fe-Ni se 42 milioni toni so 31% Fe i 1,03% Ni. LIT.: Blazho Boev, i dr., Naogjalishta na nikel i niklonosno zhelezo vo Vardarskata zona so poseben osvrt na rudnata serija ’Rzhanovo–Studena voda, Posebno izdanie br. 3, RGF, SHtip, 1996. T. Ser.
Кирилична верзија на написот
РЕЏЕПОВСКИ, Реџеп