POP-JORDANOV, Jordan (Veliko Gradishte, Jugoslavija, 23. Ⅺ 1925) – univ. profesor, nukleJordan Pop-Jordanov aren fizichar, filozof, energetichar, akademik na MANU. Gimnazija zavrshil vo SHtip. Diplomiral filozofija vo Skopje (1956) i elektrotehnika vo Bel-grad (1960). Doktoriral na Otsekot za tehnichka fizika na ETF vo Belgrad (1964). Bil viziting profesor na nekolku univerziteti vo Evropa i Amerika. Istrazhuval vo povekje oblasti: fizika na neutroni i reaktorska fizika, energetika i obnovlivi izvori, fotovoltaichen efekt, rasejuvanje na chestichki, sostojba na prirodnata okolina i klimatskite promeni, organizacija na naukata, kognitivnite procesi od filozofski i fenomenoloshki aspekt, zdravstveni rizici od elektrocentrali, modeliranje na procesite na mozochnite kletki i dr. Glavnite nauchni pridonesi se odnesuvaat na nuklearna tehnika („metod na Pop-Jordanov“ vo reaktorska neutronika); elektroenergetika (multidimenzionalna interpretacija na okolinski rizici); odrzhliv razvoj (negentropski koncept i mentalni indikatori); nevronauka (kvantni mentalni spektri) i filozofija na prirodnite nauki (interpretacija na mikrochestichen dualizam). Bil pretsedatel na Nauchniot sovet na Institutot za nuklearni nauki vo Vincha (1969–1970) vo vreme koga toj institut beshe najafirmiran nauchen centar vo Jugoistochna Evropa, kako i dekan na Elektrotehnichkiot fakultet vo Belgrad (1977–1979). Za dopisen chlen na MANU e izbran na Prvoto redovno izborno sobranie 1969, a za redoven chlen vo 1974 g. Vo dva mandata bil pretsedatel na MANU (1984–1991). Od 1993 rakovodi so Istrazhuvachkiot centar za energetika, informatika i materijali pri MANU, koj se razvi vo megjunarodno afirmiran „centar na odlichnost“. Realiziral golem broj proekti, od koi preku dvaeset imale megjunaroden karakter. Na redovni i postdiplomski studii na Elektrotehnichkiot fakultet vo Bel-grad drzhel nastava po atomska i statistichka fizika, energetska mikrofizika i kvantna elektrodinamika. Na istiot fakultet osnoval i postdiplomska nasoka za soncheva energija, prva vo Jugoslavija od ovaa problematika. Predaval i na postdiplomski studii na Prirodno-matematichkiot i Filozofskiot fakultet i vo Centarot za multidisciplinarni studii na Belgradskiot univerzitet, kako i na Elektrotehnichkiot fakultet vo Skopje. Avtor e na univerzitetskite uchebnici „Neramnotezhna statistichka fizika“ (1981) i „Kvantna elektrodinamika“ (1983), kako i na nekolku knigi vo zemjata i vo stranstvo. Objavil okolu trista nauchni truda, od koi dve tretini vo megjunarodni spisanija i monografii. Negovite rezultati se koristeni vo mnogu stranski statii, monografii i doktorski disertacii. Uchestvuval na megjunarodni nauchni sobiri vo dvaesetina zemji na Evropa, Amerika i Azija, najchesto kako pokanet ekspert. Bil recenzent na megjunarodni nauchni spisanija i referent za izbor na profesori na univerziteti vo Evropa i Amerika. Dobitnik e na povekje nagradi, megju koi: Godishna nagrada na Institutot za nuklearni nauki vo Vincha „za individualno nauchno ostvaruvanje“ (1964), Jubilejna nagrada na Institutot vo Vincha „za razvoj na nauchna oblast“ (1968), nagrada na VREN-UNESKO za najdobar trud na Svetskiot kongres po obnovliva energija vo Denver (1996), nagrada na Svetskata inovaciona fondacija „Za izvonreden pridones za naukata i choveshtvoto“ (2003), i dr. CHlen e na pet stranski akademii na nauki (Svetskata, Evropskata, Internacionalnata, Mediteranskata i NJujorshkata), kako i pochesen chlen na Svetskata inovaciona fondacija. Kako uchesnik na NOB vo Makedonija nositel e na Partizanska spomenica 1941. Bil i prv prvak na Makedonija vo tenis (1950). LIT.: Prvo redovno izborno sobranie. Referati i prilozi, 25 ⅩⅠⅠ 1969 g., 77–88. T. B.
Кирилична верзија на написот
ПОП-ЈОРДАНОВ, Јордан