ATANASOV, Sotir Janakiev (s. Klisura, Gornodjumajsko, 30. Ⅲ 1876 – s. Drazhinci, Belogradishko, 7. IX 1940) – SHtipski vojvoda, polkovnik vo Bugarskata armija. Zavrshil voeno uchilishte vo Sofija (1900). Bil kochanski, kratovski i SHtipski vojvoda (1902– 1903) i uchesnik vo Ilindenskoto vostanie. Uchestvuval vo Balkanskite i vo Prvata svetska vojna (vo XI makedonska divizija) vo… Continue reading ATANASOV, Sotir Janakiev
Архиви: Glossary
Description.
ATANASOV, Vasil
ATANASOV, Vasil (Strumica, 16. Ⅳ 1957) – oboist. Diplomira na Fakultetot za muzichka umetnost vo Skopje (1980), vo klasata na prof. K. Davidovski, kaj kogo gi zavrshuva i postdiplomskite studii (1987). Od 1980 g. e prv oboist na Makedonskata filharmonija. CHlen e na Skopskiot duvachki kvintet i profesor po oboa vo MBUC „Ilija Nikolovski-Luj” vo… Continue reading ATANASOV, Vasil
ATANASOVA, Janka
ATANASOVA, Janka (Debar, 19. Ⅻ 1935 – Skopje, 1980) – balerina. Go zavrshuva Baletskoto uchilishte vo Skopje, vo klasata na GJ. Makedonski i N. Kirsanova. Angazhirana e vo MNT (1950-1961). Stanuva chlen na Baletot pri Narodnoto pozorishte vo Belgrad (1961-1980). Izrazito lirska balerina so dobra klasichna baletska tehnika i ubava razvojna linija na dvizhenjeto. ULO.:… Continue reading ATANASOVA, Janka
ATANASOVDEN
ATANASOVDEN -. praznik posveten na golemiot hristijanski svetitel sv. Atanasij Veliki. Nashiot narod go praznuva dva pati vo godinata. Na 31/18 januari, so domashni sluzhbi, se praznuva Atanasovden-zimen, kako zaednichki spomen na dvajcata aleksandriski arhiepiskopi sv. Atanasij Veliki i sv. Kiril Aleksandriski, za nivnite zaednichki zaslugi vo odbranata na pravoslavieto od dvete eresi: arijanstvoto i… Continue reading ATANASOVDEN
ATANASOVSKI-BARBAK, Tomo
ATANASOVSKI-BARBAK, Tomo (Bitola, 9. Ⅳ 1929 – Popova shapka, 10. Ⅱ 1985) – univ. professor po fizichka kultura, sportski rabotnik. Diplomiral na Visokata shkola za fizichka kultura vo Belgrad (1958). Bil profesor po fizichko vospitanie vo Bitola (1958–1965), na Vishata shkola za fizichka kultura vo Skopje (1965–1980) i vish predavach po predmetot kosharka na Fakultetot… Continue reading ATANASOVSKI-BARBAK, Tomo
ATANASOVSKI-KRSTANCHE, Slave Krstanov
ATANASOVSKI-KRSTANCHE, Slave Krstanov (Ohrid, 1915) – rezbar. Go zavrshil Rezbarskoto uchilishte vo Ohrid (1935/1936). Bil uchenik na akademskiot vajar Branislav Jovanchevikj od Kraguevac (1929-1932) i na Branko shotra, se usovrshuval vo Belgrad kaj poznatiot cheshki majstor-rezbar Anton Kniha i kaj rezbarot-skulptor Ante Bihikj. Po Osloboduvanjeto bil nastavnik vo Rezbarskoto uchilishte vo Ohrid (1947-1949) i vo… Continue reading ATANASOVSKI-KRSTANCHE, Slave Krstanov
ATANASOVSKI, Miho
ATANASOVSKI, Miho (Skopje, 10. Ⅳ 1934) – poet, dramski avtor, pisatel za deca i mladi, basnopisec. Rabotniot vek go minal kako novinar i urednik vo Makedonskoto radio. DEL: stihozbirki: Ochite i izmaglinite, Sk., 1955; Nikogash ne sum sam, Sk., 1957; Minuvat proleti, Sk., 1959; Bozhuriki, Sk., 1963; Otade rekata, Sk., 1985; knigi za deca: Marko… Continue reading ATANASOVSKI, Miho
ATANASOVSKI, Sande
ATANASOVSKI, Sande (s. Trnovo, Krivopalanechko, 22. Ⅴ 1949) – dipl. grad. inzh., red. prof. na Gradezhniot fakultet vo Skopje (1996) po predmeti od oblasta na betonot, armiranobetonskite i prednapregnatite konstrukcii, dekan (od Ⅹ 2003), pretsedatel na Sojuzot na gradezhnite inzheneri na RM. Magistriral i doktoriral (1987) na matichniot fakultet. Objavil povekje trudovi i univerzitetski uchebnik… Continue reading ATANASOVSKI, Sande
ATANASOVSKI, Todor
ATANASOVSKI, Todor (psevd. Jane) (Kavadarci, 1925) – nacionalno-politichki deec, generalpolkovnik na JNA vo penzija i voeno-politichki komentator. Bil aktiven uchesnik vo rabotnichkoto dvizhenje sproti Vtorata svetska vojna i uchesnik vo NOB (1941), podocna kako politichki komesar na bataljon i na brigada. Po Osloboduvanjeto zavrshil Visha voena akademija i kako aktiven oficer bil nachalnik na shtabot… Continue reading ATANASOVSKI, Todor
ATASOZU
ATASOZU (Atasljdzü) – poslovica, shto deneska se imenuva „Atasljdzü” ili „atalar sözü” („govor na predcite”). Spored najstariot rechnik na turskiot jazik i istorijata na turskata kultura „Divanü Lugat-it Türk”, turskiot termin za poslovica e sav, a vo literaturata se srekjavaat terminite mesel i darbimesel. Deneshnite tekstovi se sovremeni varijanti od najstarite zapisi. Taka, na pr.,… Continue reading ATASOZU