MONOPOL – pazarna struktura, vo koja edno edinstveno pretprijatie (prodavach) ja kreira vkupnata ponuda vo ekonomskiot sektor i ima silno vlijanie vrz visinata na cenata na dobroto ili uslugata. Mokjta na monopolot da vlijae vrz visinata na cenata e dotolku pogolema dokolku za dobroto ili uslugata na monopolot ne postoi soodvetna supstitucija – proizvod ili usluga shto zadovoluvaat gore-dolu ista potreba. Nasproti komercijalniot, postoi i priroden monopol. Prirodniot monopol e tipichen za onie ekonomski sektori shto baraat vlozhuvanje na golemi kapitali, benefitiraat od ekonomii od obem (poradi masovnoto proizvodstvo, fiksnite troshoci na edinica proizvod se mali) i ottuka opshtestveno e neisplatlivo povekje pretprijatija da ja vrshat dejnosta vo sektorot. Vo takov sluchaj drzhavata (vladata) dava ekskluzivno pravo edno edinstveno pretprijatie da ja vrshi dejnosta vo sektorot so shto, de facto, kreira priroden monopol. Tipichen primer na vakov monopol se edna zheleznica, edno elektrostopanstvo ili gasovod i sl. Pazarnata struktura na RM, kako mala zemja, spored kriteriumot – broj na uchesnici shto ja kreiraat ponudata vo oddelni sektori, pokazhuva relativno visoka monopoliziranost. Nekoi analizi za Makedonija (se odnesuvaat za vtorata polovina na devedesettite godini) potvrdija egzistencija na privaten monopol vo osum sektori (proizvodstvo na derivati od nafta, proizvodstvo na kozha i krzno, prerabotka na kauchuk, proizvodstvo na stochna hrana i sl.) i egzistencija na priroden mono-pol, isto taka, vo osum sektori (zheleznica, elektrostopanstvo, poshtenski i telekomunikaciski uslugi i sl.). Megjutoa, silata na monopolite (i na komercijalnite i na prirodnite) se relativizira ako vo analizata se vkluchat i drugi kriteriumi: mozhnost za supstitucija na dobrata i uslugite, elastichnost na pobaruvachkata, uvozna konkurencija, deregulacija, privatizacija i vlez na novi ekonomski subjekti vo dejnosta, vospostavuvanje na vladina antimonopolska politika i regulacija na prirodnite monopoli i sl. shtetite od postoenjeto monopoli vo Makedonija, kako i vo sekoja druga ekonomija, se brojni: zagubi od ogranichuvanjeto na proizvodstvoto od strana na monopolite, so shto potroshuvachite (gragjanite i biznisite) plakjaat visoki ceni, zagubi od loshoto upravuvanje so monopolite, zagubi od baranjeto renta (potkupuvanje na regulatorite), zagubi od namaluvanjeto na konkurentnosta i efikasnosta na vkupnata ekonomija i sl., poradi shto involviranjeto na vladata vo ogranichuvanjeto na ekonomskata sila na privatnite i prirodnite monopoli e neophodno: (v. drzhavna regulacija na ekonomskite sektori i Komisija za zashtita na konkurencijata). IZV.: D. Novachevski, Od sovrshena konkurencija do monopol – nekoi aspekti na delovnata koncentracija vo makedonskoto stopanstvo, „Godishnik“, na Ekonomskiot fakultet – Skopje, Skopje, 2001. Eudjenio Montale
Кирилична верзија на написот
МОНОПОЛ