MAKEDONSKATA MUZIKA. Na pochvata na Makedonija, od antichkiot period i niz stoletijata na sredniot vek, kako i vo idnite istoriski razdobja, se odigruvale znachajni muzichki nastani, relevantni za narodite shto ja naseluvale ovaa zemja, no i za onie od sosednite i od podalechnite zemji. Muzichkoto minato na Makedonija nedovolno e istrazheno i proucheno. Toa osobeno se odnesuva za vremeto na sredniot vek, koga na makedonska pochva postoele istaknati centri na duhovnata muzika, vo koi se sozdadeni golem broj dragoceni rakopisi so vizantiska i vizantisko-slovenska nevmatska notacija. Nedovolno e rekonstruirana slikata na muzichkiot zhivot i vo vekovite na turskoto vladeenje, vkluchitelno i onaa od ⅩⅠⅩ v. – vremeto na makedonskata nacionalna prerodba, kako i na deceniite megju dvete svetski vojni. Postojat podatoci za bogatiot muzichki zhivot vo Makedonija i pred doagjanjeto na Slovenite vo ovie kraishta. Vo svojot kulturen razvitok tie prifatile i del od nasledstvoto na starosedelcite vo ovoj del na Poluostrovot, kako i elementi od antichkite pleminja shto zhiveele na ova geografsko podrachje. Najznachajnite nastani vo srednovekovniot period se povrzani so sozdavanjeto na slovenskata pismenost, vospostavena od svv. Kiril i Metodij, so shto se sozdadeni uslovi za razvoj i na crkovnoto peenje na slovenski jazik, niz dejnosta na svv. Kliment i Naum Ohridski i na mnogubrojnite uchenici od Klimentovata shkola. Vo Klimentovata bogata rakopisna riznica se naogjale mnogu muzichki rakopisi, a samiot Kliment polagal golemo vnimanie na crkovnoto peenje vo edukacijata na sveshtenstvoto. Kiril Makedonski, plakat za operata „Goce“ (1958) Po propagjanjeto na Samuilovoto Carstvo, ohridskata crkovna institucija bila simnata na rang na arhiepiskopija. Bogosluzhbata vo Ohrid i vo drugite makedonski centri se odvivala na grchki jazik, a najgolemiot del na rakopisite od Klimentovata zbirka bile unishteni, dodeka najubavite od niv bile prevedeni na grchki jazik. Od toj period za naukata posebno bogatstvo pretstavuvaat Ohridskite nevmatski rakopisi, sozdavani vo Ⅺ-ⅩⅣ v. na grchki jazik, od koi najinteresnite chekaat podrobna muzikoloshka obrabotka. So usnoto prenesuvanje na tradicijata vo narodnoto crkovno peenje se zachuvale i se vnesuvale elementi na domashniot folklor, pa iako vo namalen obem, slovenskata muzichka pismenost prodolzhila da se neguva vo nekoi manastiri na terenot. Megju malobrojnite slovenski rakopisi od toj period shto fragmentarno sodrzhat nevmatski znaci za pee-nje se izdvojuvaat Bitolskiot triod od ⅩⅠⅠ v. i t.n. Bolonjski psaltir od ⅩⅤⅠⅠⅠ v., sozdaden vo ohridskoto selo Ramne. Toa e vremeto i na najistaknatiot vizantiski muzichar i kompozitor, reformator na duhovnata muzika i na nevmatskoto pismo, Jovan Kukuzel, makedonski Sloven, roden vo debarskiot kraj. Negovoto obemno delo, spored nekoi istrazhuvanja, sodrzhi i elementi na tradicionalnoto narodno peenje na makedonskite Sloveni. Sledniot period e karakteristichen po diskontinuitetot shto nastanal vo pismenoto muzichko sozdavanje na slovenski jazik. Najznachajnata etapa vo vremeto na turskoto vladeenje e ⅩⅠⅩ v.. Vo epohata na makedonskata prerodba, vo crkovnoto peenje doagja i do obnova na pismenata muzichka tradicija vrz reformiranata Hrisantova nevmatska notacija. Liturgiskiot chin go zbogatuvaat so svoi napevi niza domashni avtori (Kalistrat Zografski, Joan Harmosin Ohridski, Dimitar Zlatanov-Gradoborski, Naum Miladin i dr.). Vo toa vreme doagja i do pojavata na t.n. gradska pesna, pod vlijanie na zapadnoevropskata muzichka kultura i pismenost, do prvite melografirani narodni pesni, harmonizacii i tvorechki obidi. Najistaknatiot avtor od krajot na ⅩⅠⅩ i pochetokot na ⅩⅩ v. e Atanas Badev (1860-1908), av-tor na „Zlatoustova liturgija“, obrabotki na narodni temi i dr. Vo vremeto megju dvete svetski vojni doagja do relativna modernizacija na muzichkiot zhivot: se formiraat brojni horski drushtva, se odigruvaat muzichko-scenski izvedbi i se podobruva muzichkata nastava. Togash zapochnuva dejnosta i na najstarata generacija sovremeni makedonski muzichari i kompozitori, koi kje gi ostvarat najznachajnite dela vo povoeniot period na makedonskata muzika. Toj se odviva vo uslovi na sestran neprechen kulturen rastezh vo Republikata. Neposredno po osloboduvanjeto na Skopje (24. Ⅺ 1944), osnovan e Simfoniski orkestar, koj potoa prerasnuva vo Makedonska filharmonija. Vo dekemvri i.g. se otvora Srednoto muzichko uchilishte. Prvata operska pretstava, so koja e oznachen pochetokot na dejnosta na Skopskata opera, e izvedena na 9. Ⅴ 1947 g. vo MNT. Osnovopolozhnici na site profesionalni institucii i na brojni amaterski muzichki kolektivi se: St. Gajdov (1905–1992), ZH. Firfov (1906– 1984), T. Skalovski (1909–2004), Tr. Prokopiev (1909–1979) i P. Bogdanov-Kochko (1913–1988). Na tvorechki plan, tie ja unapreduvaat horskata literatura, a nekoi od niv, vo tekot na slednite decenii, se zafakjaat i so pokrupni vokalno-instrumentalni dela. Pokraj niv, vo prvite tvorechki i organizaciski dejnosti uchestvuvaat i drugi avtori i muzichki umetnici. Kon sredinata na pedesettite godini od Ⅹ v. doagja nova generacija kompozitori i muzichki umetnici od site profili, shkoluvani na muzichkite akademii na poraneshnata drzhava. Avtorite od ovoj tvorechki krug otvoraat novi stilski nasoki i ja zbogatuvaat makedonskata muzika so golem broj kamerni, simfoniski i muzichko-scenski ostvaruvanja. Od pochetokot na sedumdesettite godini na vekot pochnuva i poopstojnoto muzikoloshko istrazhuvanje na muzichkoto minato, a niza sorabotnici na Institutot za folklor „Marko Cepenkov“ davaat dragoceni prilozi vo prouchuvanjeto na makedonskiot muzichki folklor. Slednite generacii muzichki avtori, shkoluvani na FMU vo Skopje i vo drugi centri, gi prodolzhuvaat nastojuvanjata na prethodnicite, obrakjajkji se kon folklorniot idiom niz svoevidni varijanti, soodvetni na aktuelnite struenja vo muzichkoto tvoreshtvo. Od sredinata na ⅩⅩ v. Skopje pretstavuva znachajna muzichka metropola so bogati nastani na koncertniot podium i na operskata scena, kade shto nastapuvaat istaknati domashni instrumentalni i vokalni solisti i dirigenti i svetski renomirani gostuvachki umetnici. Vo Republikata se odrzhuvaat muzichki festivali so megjunarodno renome (Ohridsko leto, Interfest vo Bitola), kako i festivali na zabavnata, narodnata i djez-muzikata, so poznati svetski interpretatori i potvrdeni avtori i grupi vo site zhanrovi i stilski orientacii. Dr. O.
Кирилична верзија на написот
МАКЕДОНСКАТА МУЗИКА