GEOLOGIJA RAZVOJ I DENESHNA SOSTOJBA VO RM. Najstarite tragi od eksploatacijata na zlatoto i srebroto poteknuvaat od periodot na Aleksandar Makedonski (Konjska Reka – Gevgelisko, Ohridsko i dr.), a koristenjeto na srebronosnite i zlatonosnite olovo-cinkovi rudi vo Istochna Makedonija intenzivno se odvivalo vo rimskiot period i osobeno vo ⅩⅠⅠⅠ i ⅩⅣ v., od iskusnite rudari Sasi. So nastapot na osmanliskoto vladeenje rudarenjeto glavno zamrelo i duri vo ⅩⅠⅩ v. pochnalo da se obnovuva so eksplotacija na zhelezni, olovo-cinkovi, a podocna i na arsen-antimonski i hromni rudi. Megjutoa, prvite patopisni geoloshki informacii za Makedonija poteknuvaat duri od ⅩⅠⅩ v. (1828–1870), od francuskite geolozi Ami Bue (Ami Boué) i A. Vikesnel (A. Viljuesnel). Kon krajot na ⅩⅠⅩ i pochetokot na ⅩⅩ v. Makedonija bila posetuvana od geolozi od Avstrija, Germanija, Srbija, Bugarija i od drugi zemji, koi ostavile istrazhuvanja za geoloshkata gradba na Makedonija (Jovan Cviikj, 1902–1924, Franc Kosmat, 1924). So sozdavanjeto na NRM i osnovanjeto na Geoloshkiot institut na NRM (1944), pochnale sistematskite geoloshki istrazhuvanja na teritorijata i se realizirani golem broj proekti so koi e osoznaena geoloshko-tektonskata i metalogenetskata gradba, kako i hidrogeoloshkite i inzhenerskogeoloshkite odliki na terenite na Makedonija i se otvoreni i razraboteni golem broj rudnici na polimetali, zhelezo, bakar, hrom, nikel, glina, arhitektonski i drug gradezhen kamen i dr. Denes Makedonija raspolaga so kvaliteten geoloshki kadar od diplomirani inzheneri, magistri i doktori po geologija, koi svoeto obrazovanie go dobile na Rudarsko-geoloshkiot fakultet – SHtip i na drugi univerzitetski centri vo Evropa. N. Dum.
Кирилична верзија на написот
ГЕОЛОГИЈА РАЗВОЈ И ДЕНЕШНА СОСТОЈБА ВО РМ