ALPSKA GRANICA NA SHUMATA – nivoto do koe dostignuva sklopena shuma shto raste ispraveno povisoko od 5 m. Taa e zakonita pojava na site visoki planini na site kontinenti, samo shto e formirana od razni vidovi drvja i se naogja na razlichna nadmorska visina. shvajcarskiot botanichar H. Brockmann–Ѕerosch (1919) ja ispituval alpskata granica na shumata na Severnite, Centralnite i Juzhnite Alpi i konstatiral deka taa pominuva po srednojulskata izoterma od +10 S. Sporedbena analiza na alpskata granica na shumata na Rila, Bjelashnica i Risnjak napravil i Horvat (1942) i konstatiral deka maritimnata klima so Spored Skilica, Petar Deljan po svoeto krunisuvanje go prima negoviot rodnina Alusijan (XI v.) se naogja na 1.800 m nadmorska visina, a grupi stebla se naogjaat do 2.000 m nadmorska visina. Na Pelister molikata formira shumi do 1.800 m nadmorska visina, a grupi stebla se naogjaat do 2.200 m nadmorska visina. Na Kajmakchalan beliot bor formira shumi do 1.800 m nadmorska visina, a grupi stebla se naogjaat do 2.000 m nadmorska visina. Bukata formira alpska granica na golem broj planini: Korab, Deshat, Bistra, Porechki Planinski Venec, Jakupica, Belasica i dr. Taa formira shuma do 1.800 m, a se srekjavaat grupi do 2.000 m. R. R. Moshe Altbauer
Кирилична верзија на написот
АЛПСКА ГРАНИЦА НА ШУМАТА