NOVAK, Josip Josipov (Zagreb, R. Hrvatska 16. Ⅹ 1919) – polkovnik, radiolog, redoven prof. na Med. f. (od 1977). Diplomiral na Med. f. vo Zagreb (1942), a specijalistichki ispit po radiologija polozhil vo Belgrad (1955). Se usovrshuval na VMA i vo Vincha na seminari za radiodijagnostika, dozimetrija, scintigrafija i primena na radioizotopi. Prestojuval vo Oslo i vo Frankfurt izuchuvajkji dijagnostichki postapki za rano otkrivanje na malignite tumori i postradijacionite reakcii na izotopna i telekobaltna terapija kaj pacientite. Gi postavil temelite na eksperimentalnata dijagnostichka radiologija. Publikuval nad 100 truda i napishal skripti za radioloshka zashtita i za stomatoloshka radiologija. Dolgogodishen urednik na MMP. CHlen na Zdruzhenieto na radiolozite na Zapadna Germanija. IZV.: Bilten UKIM, 265. K. K.-P. NOVAKOV–DJONGAR, GJorgji (Papradishte – Veles, okolu 1900) – protomajstor. Negovata dejnost kako graditel se odvivala vo Makedonija, vo Bugarija, vo Grcija i vo Srbija. Gradel glavno crkvi, konaci i semejni kukji. Vo Makedonija ja izgradil crkvata „Sv. Petar i Pavle“ vo Papradishte, i go prodolzhil kako izdavach „ZONIK“ doel-Skopje. Direktor Crkvata „Sv. Petar i Pavle“ vo s. Paparadishte, Veleshko „Sv. GJorgji“ kaj Negotino (1880– 1866), „Sv. Nikola“ vo SHtip (1867) i „Sv. Bogorodica“ vo GJurishkiot manastir (1886–1891). Vo Bugarija gi izgradil crkvite „Sv. Nikola“ vo Berkovica (1872); „Sv. Bogorodica“ vo Lom (1867–1894) i crkvata „Sv. Spas“ vo Sofija (1875), urnata vo Vtorata svetska vojna. Graditelskata dejnost na DJongar ja sledime vo Sersko i vo Solunsko (crkva vo Ber), kako i vo Srbija (crkva vo Gnjilane). Najchesta forma na crkvite e trikorabnata bazilika. LIT.: K. Tomovski, Makedonskite majstori-graditeli vo devetnaesettiot vek, Skopje, 2006. Kr. T. K. Novakovikj so negovata broshura „Makedonija Makedoncima! Zemlja zemljoradnicima!“ (1924)
Кирилична верзија на написот
НОВАК, Јосип Јосипов