MAKEDONSKATA KOLONIJA VO PETROGRAD (1912 – 1917) – neformalna asocijacija na Makedoncite vo ruskata prestolnina shto se konstituira vo momentot neposredno pred objavuvanjeto na Prvata balkanska vojna (1912), koga se pochuvstvuva opasnosta za delezh na tatkovinata od balkanskite sosedi i neophodnosta za legitimen legalen kolektiven faktor za nastap pred ruskata i svet-Dimitrija CHupovski vo studentskata uniforma (9. Ⅲ 1904) skata javnost i dejstvuvashe pod toa ime do Oktomviskata revolucija (1917). Najistaknati pretstavnici na MKP se D. CHupovski, N. Dimov i d-r G. Konstantinovich so nivnite soborci A. Vezenkov, G. G. Georgiev, G. A. Georgov, inzh. J. Georgiev, K. Georgiev, G. A. Stojanov, K. Stojanov, P. Bozhidarski, D. Peshkovski, G. N. Ugrinovski i dr., na koi im se pridruzhija i pogolem broj ruski lichnosti od javniot, politichkiot i nauchno-kulturniot zhivot. Bidejkji MNLD go dobi samo pokrovitelstvoto na S.-Peterburshkoto slovensko blagotvorno drushtvo (1902–1905), a Gradonachalstvoto odbi da gi registrira Slovenomakedonskoto nacionalno-prosvetno drushtvo „Sv. Kiril i Metodij“ (1912–1913) i Rusko-makedonskoto blagotvorno drushtvo „Sv. Kiril i Metodij“ (1913–1914), makedonskite patrioti nastapija kako Makedonska kolonija i se pretstavija kako rechisi edinstveni opolnomoshteni zashtitnici na nacionalniot entitet i teritorijalniot integritet na Makedonija vo periodot na Balkanskite i na Prvata svetska vojna. Pretstavnicite na Makedonskata kolonija vo S.-Peterburg: D. CHupovski, d-r G. Konstantinovich i N. Dimov (1913) Kako prodolzhuvach na Drugarstvoto, MKP se projavi najprvin so nastapot na razni slovenski i drugi sobranija i vo ruskiot pechat. Po zapochnuvanjeto na Balkanskata vojna najistaknatite dejci zaminaa na Balkanot: K. Misirkov vo Juzhna Makedonija (Solun), d-r G. Konstantinovich vo Cetinje, a D. CHupovski preku Sofija stigna vo Skopje i vo Veles i zaedno so P. Poparsov, R. Rizov, A. Martulkov i dr. organizira Opshtomakedonska konferencija (1912) za sudbinata na Makedonija i dobi polnomoshno za MKP da go zastapuva makedonskiot narod pred evropskata javnost. Bidejkji ne se realizira zaminuvanjeto na D. CHupovski i P. Poparsov pred megjunarodnite faktori vo Pariz i London, a oficijalna Rusija beshe vo uloga na dogovoren arbitar, MKP gi iskoristi site sredstva za da dejstvuva pred ruskata javnost. Na 1 mart 1913 g. beshe objaven prviot oficijalen akt Memorandum na Makedoncite za nezavisnosta na Makedonija upaten do ministerot za nadvoreshni raboti na Velika Britanija i do ambasadorite na golemite sili vo London, so baranje „Makedonija vo nejzinite geografski, etnografski, ekonomski i istoriskokulturni granici da ostane edinstvena, nedeliva, nezavisna balkanska drzhava“ i „da bide svikano Makedonsko narodno sobranie vo Solun za podrobna razrabotka na vnatreshnata izgradba na drzhavata i za opredeluvanje na svoite odnosi sprema sosednite drzhavi“. Istovremeno D. CHupovski ja objavi prvata karta na celokupna Makedonija na makedonski jazik, a beshe potpishan i Vtoriot memorandum na Makedoncite do vladite i opshtestvenata javnost na sojuznite balkanski drzhavi (7. Ⅵ 1913). Istovremeno izleze knishkata na N. D. Dimov za minatoto, sovremenosta i idninata na Makedonija (1913), a od 9 juni pochna da izleguva i najznachajnata makedonska periodichna publikcija do Osloboduvanjeto sp. „MakedonskiŸ golosÏ (Makedonski glas)“, koe vo 11 broja na 220 stranici (1913–1914) stana avtentichen arhiv na borbata na makedonskiot narod za zachuvuvanje na celosta i obezbeduvanje na slobodata na Makedonija. Po zapochnuvanjeto i vo tekot na Prvata svetska vojna MKP objavi povekje memorandumi, apeli i posebni izdanija, a vo juni 1917 g. organizira i poseben Makedonski revolucioneren komitet vo Petrograd na chelo so D. CHupovski shto objavi Programa za sozdavanje Balkanska Federativna Demokratska Republika so Ma-Prvite memorandumi na Makedonskata kolonija vo S.-Peterburg od 1 mart i od 7 juni 1913 g. kedonija kako ramnopraven chlen. Oktomvriskata revolucija i Versajskiot dogovor oznachija formalen i privremen kraj na javnata dejnost na MKP. Potoa vo novite istoriski okolnosti MKP i MRK ja prodolzhuvaat dejnosta vo Leningrad so izmenet personalen sostav i so soobrazena programa vo novite realnosti sè do smrtta na vodachot D. CHupovski (1940). LIT.: Blazhe Ristovski, Dimitrija CHupovski (1878–1940) i Makedonskoto nauchno-literaturno drugarstvo vo Petrograd, I-Ⅱ, 1978; istiot, Stoletija na makedonskata svest. Istrazhuvanja za kulturno-nacionalniot razvitok, Skopje, 2001, 486–530. Bl. R. Plakat za pretstavata na „Makedonska krvava svadba“ so likot na V. CHernodrinski (1900)
Кирилична верзија на написот
МАКЕДОНСКАТА КОЛОНИЈА ВО ПЕТРОГРАД