GRAMATIKI VO MAKEDONIJA. Obidi i realizacii za pishuvanje i objavuvanje prirachnici, uchebnici i gramatiki na makedonski jazik imalo ushte vo ⅩⅠⅩ v. Vo 50-tite godini na ⅩⅠⅩ v. makedonska gramatika najavil P. Zografski. Vo toj period i D. Miladinov se zalozhil da go napravi toa i taka mu rekol na Viktor Grigorovich. Filologot E. Karanov (koj inistiral Bugarite da gi pechatat negovite precizni zapisi od Kratovsko na negov grafiski sistem) isto taka ukazhuval na potrebata za posebna makedonska gramatika. V. Machukovski objavil oglas vo carigradskiot bugarski vesnik „Pravo” (1872), kade shto bara da mu se pomogne za pechatenje na negovata gramatika, a na toa, vo istiot vesnik (od 30.Ⅹ 1872) P. Ivanov mu odgovoril: „…Dokolku gospodin Machukovski saka da sostavi sosema nova gramatika za Makedoncite, toj se lazhe. Jas rekov deka makedonskoto Gramatika na makedonskiot literaturen jazik od Blazhe Koneski narechje e rasipan bugarski, padnal pod tugjo vlijanie na jazicite shto go okruzhuvaat, a za da se popravi ne treba da se sostavuva nova gramatika, tuku da se svede na pravilata na segashnata gramatika”. Vo 1880 godina izlegla od pechat „Slognica rechovska” na GJorgjija Pulevski, kojashto pretstavuva prva publikuvana gramatika na makedonskiot jazik. Vo nea najgolemo vnimanie se posvetuva na azbukata. Pulevski se obidel da sozdade osnovni normi na makedonskiot literaturen jazik, kombinirajkji go zapadnomakedonskoto narechje so slovenskata pismena tradicija vo Makedonija, pritoa sozdavajkji moshne interesna terminologija. Obid za pechatenje „Makedonski bukvar” napravile i Kosta Grupche i Naum Evro (1888), no toj ostanal vo rakopis. Za potrebata od makedonska gramatika progovorile i „lozarite” vo sp. „Loza” (1892). Krste Misirkov ja objavil knigata „Za makedonckite raboti” (Sofija, 1903), kade shto vo statijata „Nekolku zboroi za makedonckiiot literaturen iazik” precizno ja dava nasokata kako da se izgradi sovremeniot makedonski literaturen jazik. Prvata uchilishna „Makedonska gramatika” ja objavil Krume Kepeski (Skopje, 24. Ⅰ 1946) i taa dozhiveala povekje izdanija. Najobemnata nauchna gramatika izleze „Gragjanski”, fudbalski klub od Skopje (1938) od peroto na makedonskiot lingFaksimil od „Trijazichnikot” od GJ. Pulevski (1875) vist Blazhe Koneski („Gramatika na makedonskiot literaturen jazik”, I, Skopje, 1952; Ⅱ, Skopje, 1953). Taa dozhivea nekolku izdanija i pretstavuva osnova za site nauchni istrazhuvanja na makedonskiot jazik. Za praktichna primena vo izdanie na „Prosvetno delo” izleze od pechat uchebnikot za sredno obrazovanie od grupa av-tori: Liljana Minova-GJurkova (redaktor), Stojka Bojkovska, Dimitar Pandev, ZHivko Cvetkovski („Makedonski jazik za sredno obrazovanie”, Skopje, 1997). Ovoj Prvata makedonska gramatika od Krume Kepeski (1946) uchebnik posluzhi kako osnova za podocnezhnite gramatiki za osnovnoto i za srednoto obrazovanie. Poseben interes pobuduvaat gramatikite na makedonskiot jazik napishani na drugi jazici. Horas Lant objavi gramatika za makedonskiot jazik na angliski (“A Grammar of the Macedonian Literardz Language”, Skopje, 1952). Taa e znachajna i poradi toa shto e objavena pred gramatikata na Blazhe Koneski i odigra kluchna uloga Horas Lant, A Grammar of the Macedonian Literardz Language (Skopje, 1952) vo formiranjeto na nekoi sushtinski prashanja povrzani so sovremeniot makedonski jazik. Volf Oshlis (zaedno so V. Boikj) e prviot avtor shto objavi uchebnik po makedonski jazik na germanski, koj se otpechati nadvor od granicite na RM (“Lehrbuch der mazedonischen Sprache”, München, 1984), vtoroto izdanie na ovoj uchebnik izleze so mala izmena vo naslovot (“Lehrbuch der makedonischen Sprache”, München, 1986). V. Oshlis objavi i samostojno izdanie pod istiot naslov (“Lehrbuch der makedonischen Sprache”, München, 2007). Rina P. Usikova ja objavi prvata gramatika za makedonskiot jazik na ruski („Grammatika makedonskogo literaturnogo ®zìka”, Moskva, 2003). LIT.: Blazhe Koneski, Gramatika na makedonskiot literaturen jazik, Skopje, 1952; istiot, Istorija na makedonskiot jazik, Skopje, 1965; Blazhe Ristovski, Lozarite vo razvitokot na makedonskata nacionalna misla, Skopje, 1968; istiot, GJorgjija M. Pulevski i negovite knishki „Samovila Makedonska” i „Makedonska pesnarka”, Skopje, 1973; istiot, Dimitrija CHupovski (1878-1940) i Makedonskoto nauchno-literaturno drugarstvo vo Petrograd. Prilozi kon prouchuvanjeto na makedonsko-ruskite vrski i razvitokot na makedonskata nacionalna misla, I, Skopje, 1978; istiot, Portreti i procesi od makedonskata literaturna i nacionalna istorija. Prilozi za makedonskiot kulturnonacionalen razvitok, 1, Skopje, 1989; istiot (Izbor, redakcija i zabeleshki), GJorgjija M. Pulevski, Odbrani stranici. Skopje 1974; istiot, Krste Misirkov. Novi istrazhuvanja i soznanija, Skopje, 2000; istiot (sorabotnik: Biljana Josifovska-Ristovska), GJorgjija Pulevski, Slavjansko-makjedonska opshta istorija, Skopje, 2003; Trajko Stamatovski, Stranici od istorijata na nashiot jazik, „Nova Makedonija”, 3432, XI, 4.Ⅻ Skopje, 1955, 5; istiot, Makedonski bukvari vo osumdesettite godini na devetnaesettiot vek, vo: Borba za makedonski literaturen jazik, Skopje, 1986, str. 103116; istiot, Makedonskiot jazichen identitet, Skopje, 2004. G. Cv.
Кирилична верзија на написот
ГРАМАТИКИ ВО МАКЕДОНИЈА