ZHEFAROVICH, Hristofor (Dojran, krajot na ⅩⅤⅠⅠ – Moskva 18. IX 1753) – kalugjer, trgovec i pechatar, zograf, ikonopisec i bakrorezec. Rabotel vo Belgrad, po manastirite na Karlovachkata mitropolija i vo Viena. Vo 1741 g. vo Viena ja objavil knigata „Stematografija” na slovenski jazik. Vo nea se pretstaveni portreti Hristofor ZHefarovich: na juzhnosloven-Makedonskiot grb ski svetiteli i vladeteli i grbovite na slovenskite zemji, megju niv i grbot na Makedonija. Toj bakrorezal i graviral mnogu ikoni po porachka na trgovci od Jugozapadna i Juzhna Makedonija. Bil na adjilak vo Erusalim i ostavil opis za svetiot grad. LIT.: Petar Kolendikj, Dzefarovic i njegovi bakrorezi, „Glasnik Istoriskog drushtva u Novom Sadu”, knj. 4, sv. 1, Sremski Karlovci, 1931; D-r Aleksandar Matkovski, Grbovite na Makedonija, (Prilog kon makedonskata heraldika), Skopje, 1970. M. Zdr.
Кирилична верзија на написот
ЖЕФАРОВИЧ, Христофор