ZASHTITA NA KONKURENCIJATA – specifichen vid drzhavna regulacija vo pazarnite ekonomii so koja se sprechuvaat ogranichuvanjeto na konkurencijata i zagrozuvanjeto na slobodata na pazarot i na pretpriemnishtvoto. Vo ekonomskata literatura e poznata i pod imeto antimonopolistichka politika. Sovremenite antimonopolistichki zakonodavstva obichno zabranuvaat: koluzija, t.e. javno ili premolcheno dogovaranje pomegju pretprijatijata za visinata na cenite, podelba na proizvodnite kvoti i na pazarite; ilegalni postapki na pretprijatijata (vrzani dogovori na shteta na potroshuvachite, diskriminacija na cenite i damping ceni) i fuzii pomegju pretprijatijata, dokolku ovie se nasocheni kon ogranichuvanje na konkurencijata. So opredelbata na RM za gradenje opshtestven sistem shto kje se potpira na pazarnata ekonomija i na parlamentarnata demokratija se zgolemi i potrebata za zashtita na konkurencijata. Pochetokot na zakonskata regulativa za zashtita na konkurencijata e so donesuvanjeto na Zakonot protiv ogranichuvanjeto na konkurencijata (1999). Regulativata e proshirena vo tekot na 2005 g. so donesuvanjeto na Zakonot za zashtita na konkurencijata i so donesuvanjeto na povekje podzakonski akti od oblasta na zashtitata na konkurencijata. So tie promeni se izvrshi usoglasuvanje na zakonodavstvoto vo nashata zemja so zakonodavstvoto na EU vo taa ob-last. Soglasno so Zakonot od 1999 g., beshe formirana Antimonopolska uprava, kako prvostepen organ, dodeka ulogata na vtorostepen organ mu beshe dodelena na Ministerstvoto za ekonomija. So zakonskata regulativa od 2005 g. se zasili pravnata zashtita na konkurencijata, a Antimonopolskata uprava beshe zameneta so Komisija za zashtita na konkurencijata. So noviot zakon se ureduvaat zabranetite oblici na sprechuvanje, ogranichuvanje ili narushuvanje na konkurencijata, zashtitata na konkurencijata, merkite i postapkite vo vrska so ogranichuvanjata na konkurencijata. Celta na ovoj zakon e da se obezbedi slobodna konkurencija na domashniot pazar zaradi pottiknuvanje na eko-Nacionalen park Pelister nomska efikasnost i blagosostojba na potroshuvachite. Zakonot za zashtita na konkurencijata se primenuva na site oblici na sprechuvanje, ogranichuvanje ili narushuvanje na konkurencijata shto proizveduvaat dejstvo na teritorijata na RM. Toj se primenuva na pretprijatijata, zdruzhenijata na pretprijatija, povrzanite pretprijatija, drzhavnata uprava i na drugi pravni i fizichki lica na koi im e dovereno izvrshuvanje uslugi od opsht interes. Zakonot ne se primenuva na odnosite shto se uredeni so kolektivni dogovori sklucheni megju rabotodavcite i sindikatite, ako tie ne se diskriminatorni kon drugi subjekti. Vo sluchai na zloupotreba na dominantnata pozicija od strana na fizichki i pravni lica i vo sluchai na prechekoruvanje na odreden stepen na koncentracija vo grankata, Komisijata za zashtita na konkurencijata donesuva reshenija za kazneni merki koi se objavuvaat vo „Sluzhben vesnik na Republika Makedonija”. Protiv reshenijata na Komisijata strankite mozhat da povedat upraven spor pred nadlezhniot sud. IZV.: Zakon za zashtita na konkurencijata. LIT.: Praktikum so Komentar na Zakonot za zashtita na konkurencijata, Skopje 2005; P. Samuelson and NJ Nordhaus, Economics, Eighteenth Edition, McGranj-Hill International Edition, 2005, 350-358. M. S.
Кирилична верзија на написот
ЗАШТИТА НА КОНКУРЕНЦИЈАТА