VULKANSKI KARPI – magmatski karpi koi imaat porfirska struktura, a teksturtite im se obichno masivni ili pak fluidalni. Vo ovaa grupa se izdvojuvuvaat karpite: rioliti, trahiti, andeziti, latiti, kvarclatiti, bazalti i pikriti. Na podrachjeto na Republika Makedonija vulkanski karpi se pojavuvaat vo raz-Vulkanska karpa od Kratovo lichni geoloshki formacii i toa kako postari taka i pomladi. Postarite vulkanski karpi obichno se narekuvaat paleotipni vulkanski karpi, a pomladite kenotipni vulkanski karpi. Od grupata na paleotipnite vulkanski karpi na podrachjeto na Republika Makedonija se zastapeni riolititite, vo Srpsko-makedonskata masa od kenotpinite vulkanski karpi se prisutni latitite, kvarclatitite, andezitite, trahitite, trahibazaltite i riolitite vo kenozojskite vulkanski podrachja. Ovie vulkanski podrachja se slednite: Kratovsko-zletovska vulkanska oblast, glavno pretstavena so latiti, kvarclatiti, andeziti, andezit bazalti; Kumanovskomladonagorichanska vulkanska ob-last (bazalti i trahibalzati); Buchim-borovdolska vulkanska ob-last (latiti, kvarclatiti, trahiti); Kozhufska vulkanska oblast (trahibazalti, andeziti, latiti, kvarclatiti, rioliti, trahiti); Koselsko-ohridska vulkanska ob-last (latiti, andeziti); Dojranska vulkanska oblast (trahiti, rioliti); Sasa-toranichka vulkanska oblast (latiti, kvarclatiti, lamorfiri). Za kenotipnite vulkanski karpi na podrachjeto na Republika Makedonija se povrzani i mineralizaciite i orudnuvanjata na bakar, zlato, olovo-cink, arsen, antimon, talium i dr. Starosta na kenotipnite vulkanski karpi e odredena kako miocenskopliocenska, a na podrachjata na Kozhuf i Mlado Nagorichane kako pleistocenska.
Кирилична верзија на написот
ВУЛКАНСКИ КАРПИ