VIZANTISKA ESTETIKA – podrachje vo ramkite na istorijata na estetikata shto gi opfakja istrazhuvanjata na ubavoto, vozvishenoto, svetlinata, slikata, simbolot, znakot, zborot, kanonot i na umetnosta vo razdobjeto na vizantiskata kultura i civilizacija. Vizantiskata estetika go sledi razvojot na vizantiskata kultura i civilizacija vo kontekst na edna posebna drzhava od Ⅳ v. (osnovanjeto na Vizantija), pa sè do ⅩⅤ v. (pa-dot na Konstantinopol i na Vizantija vo 1453 g.), aktivno razvivajkji ja hristijanskata ideologija kojashto se potpira vrz mnogu idei na antichkata kultura i estetika. Vizantiskata estetika, iako najmnogu se nadovrzuva vrz ideite na stoicharite, ranite hristijani, gnosticharite i neoplatonovcite, sepak, vo osnovata gi sledi ideite na hristijanskoto moralno i duhovno vospituvanje shto stanuvaat reshitelen faktor na vizantiskoto umetnichko tvoreshtvo. Vo vizantiskata estetika, spored Viktor Bichkov, mozheme da razlikuvame povekje pravci so svoi specifiki i so mnoguvekovni istorii, megju koi najznachajni se: patristichkata estetika (so glavni pretstavnici: Atanasij Aleksandriski, Grigorij Niski, Vasilij Veliki, Jovan Zlatoust i Psevdo-Dionisij Areopagit), estetikata pod vlijanie na antikata (patrijarhot Fotij, Mihail Psel), umetnichko-nauchnata estetika (estetikata na ekfrasisot), interiornata estetika (estetikata na asketizmot i na monashtvoto), kultnata, odnosno liturgiskata estetika, obichajnata estetika, kako i estetikata na folklorot. LIT.: G. Mathenj, Bdzzantine Aesthetics, London, 1963; V.V. Bichkov, Vizantiйska Ìstetika, Moskva, 1977; I.K. Zarov, Vizantiskata estetika i srednovekovniot zhivopis vo Makedonija od XI i Ⅻ vek, Skopje, 2003. Iv. Ⅹ.
Кирилична верзија на написот
ВИЗАНТИСКА ЕСТЕТИКА