VATIKANSKO-MAKEDONSKI VRSKI I ODNOSI. Zapochnuvaat so prestojot na sv. Kiril i Metodij vo Rim (868/869). Se prodlabochuvaat preku prisustvo na vatikanski pretstavnici na krunisuvanjeto na Samuil za car (Prespa, 976). Vodat kon unijatstvo (vo vtorata polovina na ⅩⅤⅠⅠ v. ohridskite arhiepiskopi Porfirij Paleolog, Atanasij I, Avramij i Meletij tajno go prifakjaat i sproveduvaat katolicizmot), odnosno, kon obnovuvanje na avtokefalnosta na Ohridskata arhiepiskopija vo unija i kanonsko edinstvo so Rimokatolichkata crkava vo ⅩⅠⅩ v. Prodolzhuvaat preku kontakti megju pretstavnici na TMORO i na Katolichkata crkva (pismena komunikacija megju Goce Delchev i katolichkiot nadbiskup vo Plovdiv, Menini, vo koja toj e informiran za borbata na makedonskoto revolucionerno dvizhenje). Vo bazilikata „Sv. Kliment” vo Rim sekoja godina na 24 maj se oddrzhuva crkovno-drzhavna manifestacija naslovena „Vo chest na Sv. Kiril”. Poklonenie na makedonska drzhavno-crkovna delegacija na grobot na sv. Kiril se praktikuva od 1979 g. Vo 1985 g., Papata Jo-van Pavle Ⅱ so specijalen dokument gi proglasuva sv. Kiril i Metodij za apostoli na Evropa. Diplomatski odnosi megju Vatikan i RM se vospostavuvaat na 21. Ⅻ 1994 g. Prv vonreden i opolnomoshten amabasador akreditiran kaj Papata kako shef na drzhavata sui generis e Dimitar Mirchev (rezidenten od LJubljana). Prv apostolski nuncij akreditiran kaj shefot na RM e nadbiskupot Edmont Farhart. IZV.: Dokumenti za borbata na makedonskiot narod za samostojnost i nacionalna drzhava, tom Ⅰ i Ⅱ, Univerzitet Kiril i Metodij, Skopje, 1981. LIT.: Viktor Gaber, Za makedonskata diplomatija, Skopje, 2002. T. Petr. Markos Vafijadis
Кирилична верзија на написот
ВАТИКАНСКО-МАКЕДОНСКИ ВРСКИ И ОДНОСИ