UZUNOV, Nikola (s. Embore, Egejskiot del na Makedonija, 12. Ⅷ 1930) – ekonomist, univ. profesor, opshtestvenik, akademik. Do zapishuvanjeto vo sredno obrazovanie zhiveel i uchel vo Solun. Sredno ekonomsko uchilishte zavrshil vo Skopje (1948), a Ekonomski fakultet vo Zagreb (1954). So doktorat od ekonomski nauki se steknal na Univerzitetot vo Nikola Uzunov Belgrad (1959), branejkji ja temata „Industrijalizacijata na NR Makedonija i nejziniot naroden dohod“. Prestojuval i specijaliziral na povekje vrvni svetski univerziteti, kako shto se Univerzitetot vo Oksford, Anglija (1957), Univerzitetot „Vanderbilt“, SAD (1959–1960), CHikashkiot univerzitet, SAD (1960), Londonskata visoka ekonomska shkola, Anglija (1965–1966), Kineskata akademija za opshtestveni nauki (1982), Univerzitetot „Jeil“, SAD (1984) i dr. Na Ekonomskiot fakultet vo Skopje e izbran za asistent (1954), za docent (1960), za vonreden (1966) i za redoven profesor (1972). Na dodiplomskite i podiplomskite studii na Ekonomskiot fakultet vo Skopje gi predaval predmetite: Primeneta ekonomija, Sovremeni ekonomski sistemi, Ekonomika na industrijata, Politika na ekonomskiot razvoj, Razvojni problemi na industrijata i dr. Kako honoraren profesor predaval na Pravniot fakultet vo Skopje (1960–1964) i na Fakultetot za novinarstvo (1979–1996). Vo uchebnata 1975/1976 g. kako viziting-profesor prestojuval na Kaliforniskiot drzhaven univerzitet vo gradot CHiko (SAD), kade shto vo dva semestra izveduval nastava po predmetite: Komparativni ekonomski sistemi, Koegzistencija vo multipolarniot svet, Industriska demokratija – participacija – samoupravuvanje i ekonomski razvoj na nedovolno razvienite zemji. Vo uchebnata 1983/1984 g., kako viziting-profesor prestojuval na Drzhavniot univerzitet vo Misuri (SAD), kade shto drzhel nastava po predmetite: Komparativni ekonomski sistemi i Ekonomski razvoj na nedovolno razvienite zemji. Bil prodekan na Ekonomskiot fakultet vo Skopje (1963–1965), pretsedatel na Sojuzot na ekonomistite na Makedonija (1969– 1972), rakovoditel na Oddelenieto za nauchnoistrazhuvachka rabota pri Ekonomskiot fakultet vo Skopje (1972–1974), dekan na Ekonomskiot fakultet vo Skopje (1977–1978), dopisen chlen na MANU (1979), pretsedatel na Sojuzot na ekonomistite na Jugoslavija (1982), rakovoditel na Institutot za razvoj pri Ekonomskiot fakultet vo Skopje (1980– 1984 i 1986–1988), redoven chlen na MANU (od 1986), chlen na Zdruzhenieto na ekonomistite na Evropa (od 1986), sekretar na Oddelenieto za opshtestveni nauki vo MANU (1992–1999), pretsedatel na Senatot na Univerzitetot „Sv. Kiril i Metodij“ (1998– 2000) i dr. Izvrshuval i brojni opshtestveno-politichki funkcii, megju koi poznachajni se: pratenik na Republichkoto sobranie na SRM (1967– 1973), chlen na Izvrshniot sovet (Vladata) na SRM (1967–1971), pretstavnik na SFRJ vo Megjunarodnata grupa za politika vo oblasta na opshtestvenite nauki pri OECD vo Pariz (1973–1975), pretsedatel na Struchniot sovet za ekonomski prashanja pri Izvrshniot sovet na SRM (1986–1990), chlen na Sojuzniot ekonomski so-vet pri Sojuzniot izvrshen sovet na SFRJ i dr. Toj e eden od osnovopolozhnicite na nauchnite disciplini od oblasta na razvojnata i makroekonomskata teorija i politika vo RM. Od osobeno znachenje e negoviot pridones vo formiranjeto i razvojot na nauchniot potencijal od oblasta na ekonomskite nauki. Pod negovo mentorstvo magistrirale i doktorirale golem broj nashi poznati ekonomisti, nauchni rabotnici, univerzitetski profesori i chlenovi na Vladata na RM. Toj e avtor na povekje od 220 nauchni i struchni trudovi – uchebnici, knigi, statii, studii i nauchni proekti – objaveni vo zemjata i vo stranstvo. So svojot impozanten teoretski i nauchnoistrazhuvachki opus, vonredno visokiot nauchen avtoritet, steknatata reputacija na vrven ekonomist i pedagog, neizmernata objektivnost, kooperativnost i odgovornost vo izvrshuvanjeto na rabotnite i opshtestveno-politichkite funkcii, nesomneno se vbrojuva vo redot na doajenite na makedonskata ekonomska nauka. BIB.: knigi, uchebnici i skripti: Ekonomskite problemi i nerazvienite zemji, Skopje, 1966; Ekonomika na SFRJ – Uvod vo primenetata ekonomija, Skopje, 1966 (dopolneto izdanie, 1971, koavtor); Industriskite centri i regioni vo SR Makedonija, Skopje, 1970; Primeneta ekonomija na SFRJ, Skopje, 1975 (preraboteni i dopolneti izdanija: 1981, 1985 i 1990); Centrite (polovite) na razvoj vo SR Makedonija, Skopje, 1977 (koavtor); Ekonomika na SFRJ, Skopje, 1980 (koavtor, dopolneto izdanie, 1983); Sovremeni ekonomski sistemi – Ekonomska analiza na sovremeniot svet, Skopje, 1986 (preveden i na srpsko-hrvatski jazik, Belgrad, 1988); Anglisko-makedonski i makedonsko-angliski ekonomski i deloven rechnik, Skopje, 1994 (dopolneto izdanie 2003, koavtor); Transformacija na ekonomskite sistemi – Zapad–Istok–Jug, Skopje, 1995; Sovremenite ekonomski sistemi i globalizacijata, Skopje, 2000 (koavtor); Stopanstvoto na Republika Makedonija 1945–1990, Skopje, 2001; Pridonesot na akademikot Kiril Miljovski za ekonomskata nauka i makroekonomskata politika vo Makedonija, MANU, Skopje, 2003; Ekonomskata nauka i makroekonomskata politika, Skopje, 2005; poznachajni nauchni proekti: Sporedbena analiza na ekonomskite sistemi na balkanskite zemji; Ekonomskiot razvitok na SR Makedonija od 1955–1985 godina; Predviduvanje na opshtestveno-ekonomskiot razvoj na SR Makedonija do 2000 godina; Stepenot na (ne)sinhroniziranosta na procesite: industrijalizacija, deagrarizacija, migracija, urbanizacija vo SR Makedonija; Modeliranje na strukturata na industrijata so ogled na energetskite potrebi; Ekonomskiot razvoj na Makedonija vo periodot 1991–1995 – Prestrukturiranje na stopanstvoto; Demografskiot razvoj vo gradskite naselbi na Makedonija; Strategija za prisposobuvanje na stopanstvoto i globalni sogleduvanja za stopanskiot razvoj na Republika Makedonija; Nacionalna strategija za ekonomski razvoj na Republika Makedonija, Nacionalen izveshtaj za chovekov razvoj na Republika Makedonija – 1998; Ekonomski aspekti na prostorniot plan na Republika Makedonija. IZV.: Ekonomski fakultet – Skopje – 50 godini (1950–2000), Skopje, 2000; Bilteni na izbornite sobranija na MANU, 1979; 1986. D. E. Hristo Uzunov
Кирилична верзија на написот
УЗУНОВ, Никола