USTAVOTVORNO SOBRANIE NA DFJ – pretstavnichko telo izbrano so cel da go donese Ustavot na FNRJ od 1946 g. Neposrednite izbori za Ustavotvornoto sobranie na DFJ se odrzhani na 11. Ⅺ 1945 g. vo uslovi na izrazen revolucioneren optimizam. Na tie izbori 96% od izbirachkoto telo (8.383.455) glasashe za listata na Narodniot front, chij nositel beshe J. B. Tito. Bea izbrani dva doma na Ustavotvornoto sobranie: Sojuzno sobranie i Sobranie na narodite. Za Sojuznoto sobranie bea izbrani 349, a za Sobranieto na narodite 175 pratenici, i toa po 25 pratenici od sekoja federalna edinka, od Vojvodina 15 i od Kosovo i Metohija 10 pratenici. Tochno na dvegodishninata od Vtoroto zasedanie na AVNOJ, na 29. Ⅺ 1945 g., na svojata prva sednica Ustavotvornoto sobranie, kako svoj prv akt, ja donese Deklaracijata za proglasuvanjeto na FNRJ, so shto i formalno se ukina monarhijata. Vednash potoa Ustavotvornoto sobranie ja otvori postapkata za donesuvanje nov ustav. Po dvomesechna debata, na 31. I 1946 g., po predlog od Ministerstvoto za konstituanta, ova sobranie go proglasi Ustavot na FNRJ, kako prv ustav na vtorata Jugoslavija. Pred proglasuvanjeto, Ustavot na FNRJ beshe prochitan na sluzhbenite jazici na FNRJ – na sekoj jazik po opredelen broj chlenovi. CHlenovite za: Narodnite sudovi, Javnoto obvinitelstvo, odnosite megju drzhavnite organi, Jugoslovenskata armija i zavrshnite odredbi bea prochitani na makedonski jazik od Vlado Male-ski, pratenik vo Sobranieto na narodite na Ustavotvornoto sobranie na DFJ. LIT.: Svetomir shkarikj, Ustavno pravo na SFRJ, Prva kniga, Skopje, 1986. Sv. sh.
Кирилична верзија на написот
УСТАВОТВОРНО СОБРАНИЕ НА ДФЈ