USTAV NA FNRJ/SFRJ – najvisoki opshti pravni akti vo vtora Jugoslavija, formirana na Vtoroto zasedanie na AVNOJ, odrzhano na 29. Ⅺ 1943 g. vo Jajce, BiH. Ustavot na FNRJ e donesen na 31. I 1946 g. na Ustavotvornoto sobranie na DFJ. Toa e prviot narodnodemokratski ustav vo Evropa po Vtorata svetska vojna. So nego se sankcioniraat pridobivkite na Narodnoosloboditelnata borba i na socijalistichkata revolucija: narodnata vlast; sojuzot na rabotnichkata klasa i rabotnoto selanstvo, drzhavnata i zadruzhnata sopstvenost i ramnopravnite odnosi pomegju jugoslovenskite narodi, izrazeni niz federativniot oblik na drzhavnoto ureduvanje. FNRJ se definira kako sojuzna narodna drzhava so republikanski oblik, zaednica na ramnopravni narodi, koi vrz osnova na pravoto na samoopredeluvanje, vkluchuvajkji go i pravoto na otcepuvanje, ja izrazija svojata volja da zhiveat zaedno vo federativna drzhava. FNRJ ja sochinuvaa: NR Srbija (so Avtonomna Pokraina Vojvodina i avtonomnata Kosovo-metohiska oblast), NR Hrvatska, NR Slovenija, NR Bosna i Hercegovina, NR Makedonija i NR Crna Gora. Suverenitetot na narodnite republiki vo sostavot na FNRJ ostana ogranichen vo odnos na pravata shto so Ustavot na FNRJ $ se preneseni na FNRJ. Spored Ustavot, vo FNRJ celokupnata vlast proizleguva od narodot i mu pripagja na narodot. Ustavot na SFRJ od 1963 g. SFRJ ja definira kako sojuzna drzhava na dobrovolno obedineti i ramnie. CHlen na Organizacijata mo-nopravni narodi i kako socija-Ustavot na RM (8. Ⅸ 1991) zhel da bide „sekoj Makedonec i listichka demokratska zaednica, Ustavot na SFRJ (1963) zasnovana vrz vlasta na rabotniot narod i samoupravuvanjeto. SFRJ ja sochinuvaa socijalistichkite republiki: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Srbija. Republikata se definira kako drzhavna socijalistichka demokratska zaednica zasnovana na vlasta na rabotniot narod i samoupravuvanjeto. Rabotniot narod beshe edinstveniot nositel na vlasta i upravuvanjeto so opshtestvenite raboti. Spored Ustavot na SFRJ od 1974 g., SFRJ se definira kako sojuzna drzhava, t.e. kako drzhavna zaednica na dobrovolno obedineti narodi i na nivnite socijalistichki republiki, kako i na socijalistichkite avtonomni pokraini Vojvodina i Kosovo, vo sostav na SR Srbija, zasnovana vrz vlasta i samoupravuvanjeto na rabotnichkata klasa i na site rabotni lugje i socijalistichka demokratska zaednica na rabotnite lugje i gragjanite i na ramnopravnite narodi i narodnosti. SFRJ ja sochinuvaa: SR Bosna i Hercegovina, SR Makedonija, SR Slovenija, SR Srbija (so SAP Vojvodina i SAP Kosovo), SR Hrvatska i SR Crna Gora. Socijalistichkata republika se opredeluva kako drzhava zasnovana vrz suverenosta na narodot i vrz vlasta i samoupravuvanjeto na rabotnichkata klasa i na site rabotni lugje i kako socijalistichka demokratska zaednica na rabotnite lugje i gragjanite i na ramnopravnite narodi i narodnosti. Rabotnichkata klasa i site rabotni lugje bea nositeli na vlasta i upravuvanjeto so drugite opshtestveni raboti. IZV.: Ustav na FNRJ, Skopje, 1946; Ustav na SFRJ, Skopje, 1963; Ustav na SFRJ, Skopje, 1975. LIT.: Svetomir shkarikj, Ustavno pravo na SFRJ, Prva kniga, Skopje, 1986. Sv. sh.
Кирилична верзија на написот
УСТАВ НА ФНРЈ/СФРЈ