TURCITE VO RM – etnichka zaednica vo RM. Po Marichkata bitka (1371) Makedonija postepeno potpadnala pod osmanliskoto vladeenje (1371–1912) i zapochnal proces na naseluvanje na tursko naselenie. So toa etnichkata karta na Makedonija zabelezhuva promeni, no ne i sushtinski izmeni. Se zabelezhuvaat procesi na vnatreshna migracija (povlekuvanje na makedonskoto naselenie od nizinite vo planinite), procesi na osmanliska kolonizacija (grad-ska i selska – Konjari, Juruci), a podocna i muslimansko naselenie dojdeno od Bosna i Hercegovina. Vo petvekovnoto osmanlisko vladeenje vo Makedonija postepeno turskoto naselenie stanuvalo s“ pobrojno. Vo predvecherjeto na Balkanskite vojni vo Makedonija zhiveele ok. 500.000 Turci, shto prestavuvale 22,14% od celokupnoto naselenie. Po Balkanskite vojni (1912–1913) i po Prvata svetska vojna (1914–1918) brojot na turskoto etnichko naselenie zapochnal da se namaluva. Po Grchko-turskata vojna (1919–1922) i Lozanskiot miroven dogovor (1923), turskoto i drugoto muslimansko naselenie od Egejskiot del na Makedonija (350.000) bilo proterano vo Turcija. 226.000 Turci prodolzhile da zhiveat vo Vardarskiot i vo Pirinskiot del na Makedonija. Namaluvanjeto na brojot na turskoto naselenie prodolzhilo po Vtorata svetska vojna i vo Vardarskiot del na Makedonija, koga golem broj Turci se iselile vo Turcija. Poradi red faktori (politichki, religiozni, kulturni, ekonomski) vo 1954 g. od NRM/ SRM se iselile vo Turcija 17.396 etnichki Turci, vo 1955 – 38.045, 1957 – 27.432, 1958 – 13.224 ili vkupno 127.000 Turci, megju koi i mal broj Albanci. Iseluvanjeto na turskoto malcinstvo pridonesuva seriozno da se namali etnichkata brojnost na Turcite vo NRM/SRM. Vo 1953 g. vo NRM zhi-Saatkulata vo Skopje veat 203.938 etnichki Turci, shto pretstavuvaa 15,6% od celokupnoto naselenie, a vo 2002 g. nivniot broj se namaluva na 77.959 Turci (zaedno so del od islamiziranite Makedonci), ili 3,85% od naselenieto vo RM. Denes najgolem broj deklarirani Turci zhiveat vo Skopje (8.595), Centar ZHupa (5.226), Gostivar (7.991), Plasnica (4.446), Radovish (4.061), Studenichani (3.285), Vrapchishte (3.134), Mavrovo i Rostushe (2.680). Procentualno turskata etnichka zaednica e najmnogubrojna vo dve opshtini (Centar ZHupa i Plasnica), no tie se rechisi site islamizirani Makedonci, so makedonski domashen jazik. Na turskoto malcinstvo, so status na etnichka zaednica vo Ustavot, mu se zagarantirani nacionalnite prava. Po Vtorata svetska vojna (1944), vo NRM/SRM funkcioniraa 55 osnovni i sredni uchilishta so turski nastaven jazik, so 12.493 uchenici. Vo uchebnata 2005/06 g., poradi golemata migracija na turskoto naselenie vo Turcija, brojot na uchilishtata i brojot na uchenicite se namaluva. Sega vo RM funkcioniraat 60 osnovni uchilishta na turski nastaven jazik so 6.972 uchenici i eden privaten koledj („Jahija Kemal“). Na turski jazik se emituvaat programi na drzhavnata MRTV, se izdavaat vesnici („Birlik“, „Vardar“, nedelnik „Jeni Balkan“, „Zaman“, detskoto spisanie „Pupka“) i funkcionira Turskiot teatar. Turskite folklorni tradicii gi neguvaat i razni kulturnoumetnichki drushtva („Jeni Jol“, tos, Lerinsko, osuden na smrt i javno obesen na At-pazar vo Bitola. Dolnorekanskoto selo ZHirovnica Albansko-turskiot teatar vo Skopje „GJeni Hajat“ i „Kardeshl’k“). Imaat i svoj praznik (21 dekemvri – den na obrazovanieto). Vo politichkiot zhivot na RM dejstvuvaat dve turski etnichki partii: „Demokratskata partija na Turcite“ (DPT) i „Partija za dvizhenje na Turcite“ (PDT). LIT.: Vasil KÍnchov, Makedoni®. Geografi® i statistika, Sofi®, 1900; Zavod za statistika na SR Makedonija. Popis na naselenieto, domakjinstvata i stanovite, 1981, Skopje, 1984; Zavod za statistika na R. Makedonija. Popis na naselenieto od 1994 g, Skopje, 1997; Zavod za statistika na R. Makedonija. Popis na naselenieto, domakjinstvata i stanovite vo R. Makedonija, Skopje, 2004; D-r Stojan Kiselinovski, Etnichkite promeni vo Makedonija (1913-1995), Skopje, 2000; D-r Stojan Kiselinovski – d-r Irena Stavovi-Kavka, Malcinstvata na Balkanot (ⅩⅩ vek), Skopje, 2004. St. Kis. Sushenje na nanizhaniot tutun
Кирилична верзија на написот
ТУРЦИТЕ ВО РМ