TRANZICIJATA NA MAKEDONSKATA EKONOMIJA – proces na radikalni i seopfatni promeni vo site segmenti na politichkiot i ekonomskiot sistem na zemjata, koi vodat kon premin od socijalistichki ekonomski sistem, so dominacija na opshtestvenata i drzhavnata sopstvenost, vo sistem na pazarna ekonomija, so dominacija na privatnata sopstvenost i pazarna alokacija na resursite. Ekonomskata sodrzhina na tranzicijata opfakja nekolku kluchni segmenti: makroekonomska stabilizacija, liberalizacija na cenite, na nadvoreshnotrgovskata razmena i na pazarite, privatizacija i restruktuiranje na pretprijatijata i na bankite, redefiniranje na ekonomskite funkcii na drzhavata i institucionalni reformi. Tranzicijata vo RM zapochna vo teshki okolnosti. Nasledenite makroekonomski indikatori od prethodnata drzhava bea nepovolni: stagnantni pa i negativni stapki na rast na bruto domashniot proizvod, visoka nevrabotenost, visoka inflacija i relativno visok vnatreshen i nadvoreshen finansiski dolg. Naporedno so nasledenite nepovolni ekonomski performansi, RM vo periodot 1990–2001 g., rechisi, permanentno se soochuvashe so eksterni shokovi i neekonomski faktori (dezintegracijata na SFRJ i na jugoslovenskiot ekonomski prostor, embarga, begalska kriza, interen konflikt), koi imaa nepovolni implikacii vrz dinamikata na rastot. Makroekonomskata stabilizacija zapochna so implementiranje na seopfatna antiinflaciona programa, koja za nekolku godini ja svede enormno visokata inflacija vo normalni ramki – od 1.666,4%, 1992 g., na 2,3%, 1996 g. (v. inflacija). Reformite vo fiskalnata i monetarnata sfera i dobrata koordinacija na kluchnite makroekonomski politiki $ ovozmozhija na Makedonija da odrzhi visoka EBRD indikatori za progresot na tranzicijata vo RM za 2005 g. Uchestvo na privatniot sektor vo GDP vo % 65 Golema privatizacija 3+ Mala privatizacija 4 Upravuvanje i restruktuiranje na pretp. 2+ Cenovna liberalizac. 4 Trgovska liberalizacija 4+ Politika na konkurencija 2 Reforma na bankarskiot sektor 3Pazar na dolgorochni hartii od vrednost i nefinansiski institucii 2 Infrastrukturni reformi 2 IZV.: EBRD, Transition report za soodvetnite godini. cenovna stabilnost do deneshni dni i odrzhliv vnatreshen i nadvoreshen dolg. Sepak, zemjata s“ ushte ne postigna celosna makroekonomska stabilnost poradi visokata nevrabotenost i niskite stapki na ekonomski rast. Vo domenot na liberalizacijata na cenite, na nadvoreshnotrgovskata razmena i na pazarite napraven e znachitelen napredok. Procentualnoto uchestvo na proizvodite so administrativni ogranichuvanja na cenite vo vkupnite potroshni dobra e svedeno od preku 20%, vo ranite tranzicioni godini, na 1% do 1,5% denes. Prosechnoto carinsko optovaruvanje, kako indikator za liberalizacijata na nadvoreshnotrgovskata razmena, vekje e namaleno od 26%, 1995 g., na 12%, 2004 g. Privatizacijata na sektorot na pretprijatijata, kojashto zapochna 1994 g. i dobi vo intenzitet vo vtorata polovina na devedesettite godini, denes, vo osnova, e zavrshena. (v. privatizacijata vo Makedonija). Vo razvojot na privatniot sektor znachajna uloga odigraa malite i srednite pretprijatija koi, denes, se dominantni ekonomski subjekti vo makedonskata ekonomija. Makedonija izvrshi sanacija na ban-kite so transferiranje na portfolioto na loshi krediti vo Agencijata za sanacija na banka, so shto uchestvoto na neperformansnite krediti na komercijalnite banki e svedeno od preku 75% vo ranite tranzicioni godini na okolu 12% denes. Bankite se privatiziraa niz samiot chin na privatizacija na pretprijatijata kako nivni osnovachi. Od druga strana, uchestvoto na stranskiot kapital vo vkupniot kapital na komercijalnite banki dostigna nivo od okolu 50%. So toa znachajno e zgolemen kredibilitetot na bankite, a poslednive nekolku godini postoi i tendencija kon zgolemuvanje na shtedenjeto. So reformite vo kluchnite segmenti na ekonomskiot sistem i napredokot na pazarnata ekonomija, dojde i do redefiniranje na ekonomskite funkcii na drzhavata – drzhavniot intervencionizam, imanenten na prethodniot ekonomski sistem, se zamenuva so drzhavna regulacija, t.e. intervencija na drzhavata glavno vo domenite na t.n. pazaren neuspeh (v. pazaren neuspeh). Vo monetarnata sfera se obezbedi nezavisnosta na centralnata banka, koja beshe dopolnitelno zacvrstena 1996 g. i vo periodot po 2000 g. Znachajno zajakna i supervizijata na bankite i shtedilnicite. Vo fiskalnata sfera se izvrshi krupna reforma na preodot megju 1993 i 1994 g., odnosno kompletno se napushti stariot danochen sistem i se vovede danochna struktura bliska do onaa na zemjite so razviena pazarna ekonomija. Od 2000 g. se vovede i danokot na dodadena vrednost. Opredelen progres e postignat i vo kontrolata na javnata potroshuvachka (so vospostavuvanje na trezorskiot sistem i na drzhavnata revizija) i vo zgolemuvanjeto na kapacitetot na dejstvuvanje na Ministerstvoto za finansii. Megjutoa, strukturata na budjetskata potroshuvachka ostana nepovolna do deneshni dni – relativno visoko uchestvo na platite i socijalnite transferi vizavi uchestvoto na kapitalnite troshoci i troshocite za stoki i uslugi. Sintetichki gledano, vo periodot na svojata tranzicija Makedonija postigna dobri rezultati vo reformite od t.n. prva generacija (liberalizacija na cenite i na pazarite, mala i golema privatizacija), no ne i vo sfera-Traheati (Insecta) ta na strukturnite reformi (postprivatizaciono restruktuiranje na pretprijatijata, korporativno upravuvanje, zajaknuvanje na kapacitetot na instituciite, kreiranje povolna investiciona klima). Bavnoto i koleblivo sproveduvanje na strukturnite reformi se glavnata prichina za niskite stapki na ekonomski rast na zemjata. Evropskata banka za obnova i razvoj, koja go sledi progresot na zemjite vo tranzicija, gi dava slednive indikatori za tranzicijata vo RM (indikatorite imaat vrednost od 1 do 4+, pri shto 1 oznachuva minimalni ili nikakvi promeni vo odnos na sostojbite vo edna rigidna planska ekonomija, a 4+ oznachuva standardi shto vladeat vo razvienite pazarni ekonomii). LIT.: Ekonomska tranzicija – sostojbi, problemi, perspektivi, MANU, Skopje, 1994; Otvoreni predizvici na makedonskata ekonomija, MANU, Skopje, 2004. T. F.
Кирилична верзија на написот
ТРАНЗИЦИЈАТА НА МАКЕДОНСКАТА ЕКОНОМИЈА