STRUKTURATA I STRUKTURNITE PROMENI VO INDUSTRIJATA – procentualnoto uchestvo na oddelni granki (oddeli) vo vkupnoto industrisko proizvodstvo, uchestvoto vo vkupniot broj na vrabotenite vo industrijata ili vo vkupnite kapitalni fondovi na industrijata kako celina. Strukturnite promeni go oznachuvaat menuvanjeto na strukturata na proizvodstvoto od eden vo drug period, a toa se odrazuva i vrz razvojot na industrijata. Mozhat da se analiziraat od povekje aspekti. Vo sluchajot na RM treba da se vnimava na faktot shto do 1998 g. Drzhavniot zavod za statistika pribirashe podatoci za Godishniot izveshtaj za industrijata spored Edinstvenata klasifikacija na dejnostite, utvrdena vo 1976 g., a od 1999 g. Godishniot izveshtaj za industrijata se izrabotuva spored podatocite pribrani vrz osnova na Nacionalnata klasifikacija na dejnostite. Ovaa klasifikacija se zasnovuva vrz megjunarodnata standardna klasifikacija i e soobrazena so klasifikacijata shto se primenuva vo zemjite na EU. Taa gi obvrzuva chlenkite na Unijata na edinstven nachin da ja iskazhuvaat strukturata na ekonomijata, ovozmozhuvajkji polesno i poobjektivno sporeduvanje. Spored klasifikacijata od 1976 g., industrijata se opredeluvashe kako stopanska dejnost so 35 granki (zaedno so energetikata i surovinskite granki). Megjutoa, spored novata Nacionalna klasifikacija, industrijata se opredeluva kako sektor vo ekonomijata so 12 oddeli, i taa e ogranichena samo na prerabotuvachkata industrija. Vo funkcija na analizata na strukturata i strukturnite promeni, mozhat da se napravat razlichni grupiranja na industriskite granki (oddeli), vo zavisnost od potrebite i celite na analizata. Voobichaeno se razlikuvaat: teshka i lesna industrija; bazna industrija i drugi industriski granki; ekstraktivna i prerabotuvachka industrija; propulzivni i tradicionalni granki i sl. Vo pochetnata faza na industrijalizacijata na Makedonija, pod vlijanie na togashnata vladejachka ideologija, akcentot vo industriskiot razvoj beshe staven na teshkata industrija. Sepak, dominacijata na vakvata politika ne predizvika pogolemi promeni, bidejkji vo pochetokot ne dobija prioritet baznite, tuku grankite od lesnata industrija: tekstilnata, tutunskata i prehranbenata industrija (ottuka, na pochetokot od tranzicijata, t.e. vo 1990-tite godini, teshkata industrija uchestvuvashe so okolu 30%, a lesnata so 70% vo vkupnoto industrisko proizvodstvo). Vo strukturata na industrijata na Makedonija vo sredinata na 1960-tite godini, dominiraat tutunskata, prehranbenata i tekstilnata industrija, so koi, vsushnost, zapochna razvojot na industrijata vo Makedonija pred Vtorata svetska vojna. Imeno, 1965 g., povekje od polovina od vkupniot OP sozdaden vo industrijata (potochno 53%) doagjashe od tradicionalnite granki: tutunskata industrija, industrijata na tekstil, kozha i obuvki i industrijata na prehranbeni proizvodi i pijalaci. Od druga strana, mala beshe zastapenosta na baznite i nosechkite industriski granki (crnata metalurgija, metaloprerabotuvachkata i mashinskata industrija, proizvodstvoto na elektrichni mashini i oprema i dr.). Vo periodot 1965–1990 g. nastanaa znachajni promeni vo industriskata struktura. Ekonomskata nauka predlagashe razlichni reshenija za strukturnata orientacija na industrijata, no ekonomskata politika, bez kompleksni analizi i bez sogleduvanje na razvojnite faktori i uslovi, forsirashe drugi granki, koi podocna se pokazhaa kako pogreshna razvojna orientacija. Na pr., se forsirashe razvojot na crnata i oboenata metalurgija, iako imaa nepovolni uslovi za razvoj, nasproti postojnite resursi za drugi granki. Na ovoj nachin bea zapostaveni grankite shto ekonomskata nauka gi preporachuvashe kako prioriteti i nositeli na razvojot (metaloprerabotuvachkata industrija, mashinogradbata, elektroindustrijata, elektromaterijalite, elektronikata, proizvodstvoto na oprema, vozila i trajni potroshni dobra i dr.). Do opredeleno podobruvanje vo idustriskata struktura dojde vo tekot na 1990 g. Uchestvoto na tradicionalnite industriski granki vekje e namaleno, a zgolemeno e uchestvoto na posovremenite, propulzivni i nosechki industriski granki Megjutoa, proizvodstvoto na tekstilni proizvodi, kozha i obuvki, go zadrzha svoeto relativno visoko uchestvo i vo novata struktura. Sepak, sega raste finalnoto proizvodstvo, odnosno proizvodstvoto na obuvki i na go-Strukturnite promeni vo industrijata vo Makedonija – uchestvo vo OP (vo %) Granki 1965 1990 1995 tovi tekstilni proizvodi, a se namaluva proizvodstvoto na kozha i tekstilni tkaenini i prediva. Ova e nov moment i povisok kvalitet vo strukturata na industrijata. Podobruvanje na industriskata struktura nastanuva i so porastot na uchestvoto na sovremenite, propulzivni industriski granki: proizvodstvoto na elektrichni mashini i oprema, metaloprerabotuvachkata industrija, proizvodstvoto i prerabotkata na hemiski proizvodi, proizvodstvoto na soobrakjajni sredstva itn. Megjutoa, znachajnata nosechka industriska granka, kako shto e mashinogradbata, ne samo shto ne go zgolemi, tuku i go namali svoeto uchestvo, shto sekako e nepovolna karakteristika. Vo tekot na 1990-tite godini mal porast belezhat samo tutunskata industrija, industrijata na gradezhni materijali, hemiskata industrija i osobeno elektrostopanstvoto, kako posledica na namaluvanjata kaj drugite industriski granki. Megjutoa, najgolemiot broj od industriskite granki shto imaa visoko uchestvo vo strukturata na industrijata belezhat opagjanje. Taka, povekje ili pomalku, industriskoto proizvodstvo, vo 1995 g. Elektrostopanstvo 6,4 7,9 24,8 opadna kaj crnata metalurgija, naftenite derivati, metalopre- Jaglen – 0,1 0,0 rabotuvachkata industrija, indus- Nafteni derivati – 4,0 0,0 trijata na soobrakjajni sredstva, ZHelezna ruda 0,1 0,1 elektromashinskata industrija, Crna metalurgija 1,0 7,5 3,1 proizvodstvoto na finalni pro-Rudi na oboeni metali 3,7 2,0 3,6 izvodi od drvo, proizvodstvoto Oboeni metali – 1,8 0,3 na tekstil i kozha i kaj prehran- Prerabotka na oboeni metali 0,5 0,6 1,8 benata industrija. Kon krajot na Proizvodstvo na nemetalni rudi 1,0 1,4 0,4 HH v. nekoi od kapacitetite vo ovie granki, delumno ili celos- Prerabotka na nemetali 4,3 2,1 1,7 no, bea restartirani, so shto po-Metaloprerabotka 1,6 4,3 1,2 zitivno se vlijaeshe vrz struktuMashinogradba 0,9 0,7 0,1 rata na industrijata (takov e priSoobrakjajni sredstva 4,6 5,3 2,1 merot so proizvodstvoto na che Elektromashinogradba i oprema 2,5 5,5 4,6 lik i na oboeni metali, no ne i so Proizvodstvo na hemiski proizvodi 2,4 5,2 5,9 proizvodstvoto na rudi i prera- Prerabotka na hemiski proizvodi 2,2 3,7 5,1 botkata na oboeni metali, potoa proizvodstvoto i prerabotkata Kamen i pesok 1,3 0,8 0,6 na nemetali itn.). Gradezhen materijal 5,0 3,6 5,4 IZV.: Drzhaven zavod za statistika, Sta- Drvna gragja i plochi 0,2 0,5 0,1 tistichki godishnici za soodvetni godi- Finalni proizvodi od drvo 3,9 2,5 0,9 ni, Skopje. Hartija 0,4 0,7 0,7 LIT.: Nikola Uzunov, Strukturna orien tacija vo industrijata na SR Makedoni-Tekstilni prediva i tkaenini 10,4 6,3 5,3 ja – Prilog kon proekcijata za dolgoroch-Gotovi tekstilni proizvodi 6,4 10,5 9,3 niot razvitok, „Stopanski pregled“, br. 3-4, Skopje, 1972; Nikola Kljusev, StraKozha 1,6 1,2 0,7 teshki nasoki na dolgorochniot razvoj na Obuvki 2,2 3,3 0,8 SR Makedonija, „Stopanski pregled“, br. Guma 0,4 0,0 0,2 3-4, 1972, Skopje; Metodija Nestorovski, Prehranbeni proizvodi 9,7 6,4 5,7 Prestrukturiranje na industrijata na SR Makedonija, Skopje 1989. P. N. Pijalaci 1,5 3,2 2,7 Dobitochna hrana 0,0 0,2 0,3 STRUKTURNATA HEMIJA VO Tutunska 24,8 7,0 11,4 MAKEDONIJA – nauchna oblast shto vo Makedonija vistinski za Grafichka 1,0 1,1 0,7 pochnuva vo 1965 g. so nabavkata na Raznovidna 0,0 0,5 0,3 prviot spektrofotometar. Osno-Vkupno: 100 100 100 vopolozhnik na ovie istrazhuvaHemiskata laboratorija na Istitutot po hemija pri PMF vo Skopje nja e Ivan Petrov, komu naskoro mu se pridruzhil i Bojan shoptrajanov. Pod nivno rakovodstvo na Hemiskiot institut bila formirana grupa shto se zanimavala so izuchuvanje na vibracionite spektri na prosti i kompleksni neorganski i organski soedinenija, osobeno onie kaj koi e prisutno vodorodno svrzuvanje. Vo pochetokot na 70-tite godini od minatoto stoletie istrazhuvanjata se proshirile i na rendgen-strukturnata analiza, a ushte podocna i na teoriskata strukturna hemija. Moshne plodno pole na istrazhuvanje bile saharinatnite i tiosaharinatnite soedinenija, a podocna i mineralite od Makedonija. Grupata za strukturna hemija na Hemiskiot institut e shiroko megjunarodno poznata. B. sh. 408 km, od koi 290 km ili 71,1 % techat vo Bugarija, a 118 km ili 28,9 % vo Grcija. Vkupniot pad $ e 2.286 m, a prosechniot 5,6 ‰. Slivot zafakja povrshina od 17.000 km 2, od koi na Bugarija $ pripagjaat 10.797 km 2 ili 63,5 %, a na Grcija 6.203 km 2 ili 36,5 %. Vodata na r. Struma se koristi za navodnuvanje i za proizvodstvo na elektrichna energija. LIT.: K. Ivanov, V. Marinov, T. PanaŸotov, A. Petkov, Hidrologiя na BÍlgariя. Sofiя, 1961. Dr. V.
Кирилична верзија на написот
СТРУКТУРАТА И СТРУКТУРНИТЕ ПРОМЕНИ ВО ИНДУСТРИЈАТА