SOLUNSKA GIMNAZIJA – prva polna gimnazija vo Makedonija, osnovana od Bugarskata egzarhija, otvorena vo 1881 g. vo Solun pod imeto Bugarska mashka gimnazija „Sv. Kiril i Metodij“, iako rabotata ja zapochnala ushte vo uchebnata 1879/80 g. Za prv direktor bil naznachen uchitelot i uchebnikar Kuzman shapkarev, koj po samo edna godina, poradi sudir so Egzarhijata i nejzinata politika, bil prinuden da si podnese ostavka. Polna gimnazija stanuva vo uchebnata 1885/86 g. so otvoranjeto na Ⅶ klas. Vo ramkite na gimnazijata, od uchebnata 1887/88 do 1895/96 g., rabotelo i Pedagoshko oddelenie za podgotovka na uchiteli. Ova oddelenie go zavrshile 129 uchenici, najmnogu od Bitolskiot vilaet (54). Zaedno so mashkata, bila otvorena i ZHenska gimnazija, koja stanuva shestoklasna vo uchebnata 1890/91 g. I mashkata i zhenskata gimnazija imale svoi internati (pansioni). Vo periodot 1885/86–1911/12 g. Solunskata (mashka i zhenska) gimnazija ja zavrshile okolu 600 uchenici od Makedonija, megju koi i poznati makedonski revolucionerni dejci od vremeto na nacionalnoosloboditelnoto dvizhenje. Najgolemiot del stanale uchiteli. Tuka predavale Grigor Prlichev, Petar Draganov i dr. Egzarhijata bila posebno zainteresirana za razvojot i rabotata na ovaa gimnazija, bi-dejkji vo nea gledala vlijatelen faktor za realizacija na nejzinite nacionalno-politichki interesi i pretenzii vo Makedonija. LIT.: R. Kantardjiev, Makedonskoto prerodbensko uchilishte, Skopje, 1985. K. Kamb.
Кирилична верзија на написот
СОЛУНСКА ГИМНАЗИЈА