SOKOLSTVOTO VO VARDARSKA MAKEDONIJA – srpsko sportsko dvizhenje. Organizirano se javuva so formiranjeto na drushtvata vo Kumanovo (1909), Skopje (1910), Tetovo (1910) i Kriva Palanka (1912). Nivnite upravi gi oformuvale glavno prosvetnite rabotnici i drugi ugledni Srbi, a chlenstvoto – pretezhno uchenici. Drushtvata bile chlenovi na Sojuzot na srpskite sokolski drushtva „Dushan Silni“ vo Belgrad. Imale isti uniformi, isti sodrzhini za rabota, isti komandi i dr. Srpskite drzhavni organi i Sojuzot im davale finansiska, struchna i druga pomosh. Rajko Karaklaikj, uchitel po gimnastika, bil ispraten od Srbija na rabota vo Skopskata gimnazija (1909). Uchitelite GJorgje Bozhinovikj i Miloe Zakikj od Kumanovo struchno se usovrshuvale vo Nish i Belgrad (1909 i 1910). Drushtvata vezhbale na otvoren prostor, povremeno prireduvale javni nastapi i priredbi so gimnastichki, sportski i kulturnoumetnichki sodrzhini. Nekoi uchestvuvale i na sletovite na Kosovo, vo Belgrad i vo Praga (1910–1912). Po vojnite (1912–1918) aktivnosta na drushtvata bila obnovuvana i bile osnovani novi. Bila formirana Sokolska zhupa vo Skopje (1923). Brojot na drushtvata vo Makedonija bil: 1923 g. – shest so 1.514 pripadnici od dvata pola (dobrotvori, pochesni i redovni chlenovi, podmladok i deca), 1929 – trinaeset so 2.285 pripadnici. Po osnovanjeto na Sojuzot na sokolite na Kralstvoto Jugoslavija (SSKJ, 1929) na chelo so prestolonaslednikot Petar Ⅱ, nivniot broj znachitelno se zgolemil i bile osnovani golem broj selski cheti. Niv gi imalo vo: 1935 g. – 32 drushtva i 90 cheti so 7.797 pripadnici, 1939 – 32 drushtva i 108 cheti so 13.198 pripadnici. CHlenovite na upravite na drushtvata bile glavno od redovite na Srbite, a stareshinite – najchesto vishi oficeri, istaknati chinovnici i prosvetni rabotnici. Finansiskite sredstva vo najgolema mera bile pribirani od sopstveni izvori, a za ZHupata i od budjetot na drzhavata, koi podocna bile zgolemeni (od 1930). Glavno od sopstvenite izvori i so izvesna pomosh od drzhavata, bile izgradeni sokolski domovi vo: Skopje dva, a po eden vo Kumanovo, Prilep, Gostivar, Kochani, Kichevo, Radovish, Kratovo, Berovo, Bitola, Debar i drugi gradovi, kako i vo selata: Miravci, Negorci, Smokvica, Pirava, Rostushe i dr. Vo nekoi mesta (Veles, Strumica i dr.) domovite bile obezbedeni so adaptacija na stari zgradi. Domovi imalo: 1930 – shest, 1935 – sedumnaeset, 1940 – trieset i chetiri. Tie vo osnova bile opremeni so gimnastichki spravi i rekviziti. Istovremeno bile gradeni i letni vezhbalishta (od 1921). Nedostigot na struchni kadri bil reshavan so odrzhuvanje na sojuzni i zhupski prednjachki kursevi. Aktivnite chlenovi redovno vezhbale so spravi, na spravi, prosti, stroevi vezhbi, marshiranje i drugo, imale aktivnosti i od atletikata, a vo porazvienite drushtva vo pomala mera i od strelashtvoto, velosipedizmot, kosharkata, odbojkata, skijanjeto i dr. Povremeno, po razni povodi, bile prireduvani i javni chasovi, defilea, akademii, natprevari, zhupski i pokrainski (jugoslovenski) sletovi. Sokoli od Makedonija uchestvuvale na site sokolski sletovi vo drzhavata i vo Praga, kako i na junachkite vo Sofija. Pokraj toa, sistematski se neguvani i nekoi kulturnoprosvetni aktivnosti vo drushDel od prisutnite na denot na pushtanjeto vo upotreba na Sokolskiot dom vo Kumanovo tvata i vo chetite (od 1923, a osobeno po 1930 g.): razni predavanja, analfabetski kursevi, bile osnovani biblioteki so chitalni, razni orkestri, horovi, dramski sekcii i dr. Vo sokolskite cheti bilo posvetuvano vnimanie i na izgradbata na higienski objekti, nabavkata na sovremeni alati, nabavkata na novi vidovi seminja, sadnici, dobitok, na poshumuvanjeto (osobeno od 1935). Bile osnovani zemjodelski, zdravstveni i drugi selski zadrugi. Sokolskata organizacija odrzhuvala tesni vrski so site drzhavni organi, so vojskata i so uchilishtata. Trgnuvajkji od utvrdeni principi, nejziniot odnos kon verskite zaednici bil zasnovan vrz pochit kon sekoe versko ubeduvanje, kon zhenite bil zasnovan odnos vrz nachelata na ednakvost i ramnopravnost, se protivstavuvala na politizacijata vo svoite redovi i na uchestvoto vo politikata; kon makedonskoto nacionalno prashanje imala negatorski i asimilatorski odnos. Vlastite kon sokolstvoto se odnesuvale kako kon znachajna organizacija vo realizacijata na svojata osnovna, golemodrzhavna i nacionalistichka politika (ososbeno od 1930). IZV.: Dushan Stanimirovikj, Sokolstvou VardarskojMakedoniji–nastanakirazvoj, Zagreb,1986(doktorskadisertacija). D. S.
Кирилична верзија на написот
СОКОЛСТВОТО ВО ВАРДАРСКА МАКЕДОНИЈА