SHVAJCARSKO-MAKEDONSKI VRSKI I ODNOSI. Zapochnuvaat kako trgovski vo vtorata polovina na ⅩⅠⅩ i pochetokot na ⅩⅩ v., a od krajot na ⅩⅠⅩ v. se razvivaat preku obrazuvanje studenti i dejstvuvanje na pretstavnici na Makedonskoto nacionalnoosloboditelno dvizhenje. GJorgji Kapchev (1899) vo Apelot do evropskata javnost, obrazlozhuva proekt za reshavanje na makedonskoto prashanje i raboti na izdavanje na vesnikot „La Macedoine“; vo 1900 g. vo ZHeneva pochnuva da izleguva vesnikot na MRO „L’Effort“; se formiraat: Politichko drushtvo Makedonija na Makedoncite (Cirih); „Makedonija“ – drushtvo za zashtita na pravata na Makedoncite – i Drushtvoto „Vardar“ (Lozana), Akademskoto drushtvo „Makedonija“ i Makedonskoto drushtvo za nezavisna Makedonija (ZHeneva). Trite najgolemi drushtva se obedinuvaat vo Generalen sovet na makedonskite drushtva vo shvajcarija (Conseil General des Societes Macedoniennes en Suisse) so sedishte vo Lozana, so silna aktivnost za pravilno reshavanje na makedonskoto prashanje vo vremeto na odrzhuvanjeto na Pariskata mirovna konferencija (1919), i so seriozen angazhman, vo svojstvo na pochesni chlenovi, od ugledni javni lichnosti na shvajcarija. Aktivnosta za nezavisnost na Makedonija prodolzhuva vo periodot megju dvete svetski vojni, osobeno pred Drushtvoto na narodite vo ZHeneva. Po Vtorata svetska vojna mnozina Makedonci zaminuvaat na rabota vo shvajcarija. Denes nivnata brojka e ok. 60.000, organizirani vo drushtva i asocijacii, koi odrzhuvaat vrski so RM. shvajcarija ja priznava RM na 12. Ⅴ 1993 g., a diplomatski odnosi se vospostavuvaat na 31. I 1994 g. na nivo na ambasadi. Prv vonreden i opolnomoshten ambasador na RM vo shvajcarija e Srgjan Kerim (nerezidenten, od Berlin). Prv vonreden i opolnomoshten ambasador na shvajcarija vo RM e Arnold Hugeltobler (nerezidenten, od Sofija). LIT.: LJuben Lape, Aktivnosta na Glavniot odbor na makedonskite drushtva vo shvajcarija 1918–1919, Makedonija vo ⅩⅤⅠ–Ⅱ, ⅩⅠⅩ i ⅩⅩ vek, Skopje, 1992; LJuben Lape, Edna akcija vo shvajcarija za zachuvuvanje na celosta i nezavisnosta na Makedonija, Makedonija vo ⅩⅤⅠⅠⅠ, ⅩⅠⅩ i ⅩⅩ vek, Skopje, 1992; Ahil Tunte, Republika Makedonija – prva dekada (1990–1999), Skopje, 2005. T. Petr. Nikita shekutkovski
Кирилична верзија на написот
ШВАЈЦАРСКО-МАКЕДОНСКИ ВРСКИ И ОДНОСИ