SHUMSKA PROSTIRKA – organska materija shto se sozdava vo shumskite ekosistemi so godishniot opad i pretstavuva mrtva organska materija na poraneshni funkcionalni organi na shumskata vegetacija. So godishniot opad se vrakjaat golemi kolichini mineralni materii vo pochvata i povtorno se koristat vo procesite na kruzhenjeto. Opadot se akumulira na povrshinata na pochvata i formira kontinuiran sloj na shumska prostirka sostavena od izumreni listovi, granki, plodovi, cvetovi, trevesti organi vo razlichna faza na razgraduvanje. Vo raznite shumski ekosistemi, shumskata prostirka ima razlichna debelina i kolichina shto e odredena so brzinata na razgraduvanjeto vo opredeleniot ekosistem. Taa e rezervoar na mineralni materii shto se osloboduvaat so procesite na razgraduvanjeto na organskata materija i povtorno se iskoristuvaat od avtotrofnite organizmi. Vo dabovite ekosistemi na ploskach i cer vo Nacionalniot park Galichica prosechnata kolichina na shumska prostirka se koleba od 8,44–10,89 t/ha, vo zavisnost od inklinacijata na terenot. Vo gorskiot bukov ekosistem vo Nacionalniot park Mavrovo prosechnata kolichina na shumskata prostirka se koleba od 18–20,58 t/ha. Biogenotichkoto znachenje na shumskata prostirka vo shumskite ekosistemi e izvonredno golemo i ima vazhna uloga vo funkcioniranjeto na ekosistemot. Pravilo e so porastot na nadmorskata visina, kolichinite na shumskata prostirka da rastat. Bukovo-elovite shumi na Galichica sodrzhat 21 t/ha, a molikovite shumi na Pelister duri do 31 t/ha. LJ. Gr.
Кирилична верзија на написот
ШУМСКА ПРОСТИРКА