SHATKI ili PATKI (Anatinae) – brojna potfamilija sredno golemi, do golemi vodni ptici od re-dot guskovidni ptici (Anseriformes), so dolzhina na Divi shatki teloto od 40 do 70 cm. Najchesto se gnezdat vo severna Evropa, a prezimuvaat vo Sredna i Juzhna Evropa, kako i vo Severna Afrika. Kaj nas se registrirani 5 roda so vkupno 17 vidovi, podeleni vo 6 grupi: morski potopnici (Clangula, Histronicus, Melanitta, Bucephala), kaj nas pretstaveni so shatkata dzvonarka (Bucephala clangula). Nazabenokluni shatki ili severni potopnici (Mergus), severni vidovi, koi kaj nas se javuvaat po ezerata vo peridot na migracija i vo zima. Od niv se registrirani: golem severen potopnik ili kraa (Mergus merganser), crvenogushest severen potopnik (Mergus serrator) i mal severen potopnik ili bel potopnik (Mergus albellus). shatki vistinski ili plovki, od koi kaj nas se registrirani: diva shatka (Anas platdzrhdznhes), shatka krkach (Anas crecca), shatka lastovicharka ili shilestoopashesta shatka (Anas acuta), shatka lazhicharka (Anas cldzpeats), shatka svirkach (Anas penelope), siva shatka (Anas strepera) i shatka pupcharka (Anas ljuerljuedula). Guskovidni shatki (Tadorna), rod najkrupni shatki od koi vo Makedonija e registrirana obichnata guskovidna shatka (Tadorna tadorna). shatki potopnici (Netta i Adzthia), shatki koi naseluvaat glavno mirni slatki vodi, od koi vo Makedonija se registrirani vidovite: crvenokluna potopnica ili prevez (Netta rufina), cuculesta potopnica (Adzthia fuligula), severna potopnica (Adzthia marila), belooka potopnica, njorka ili kozhufar (Adzthia ndzroca) i kafenoglava potopnica (Adzthia ferina). LIT.: Birds in Europe: population estimates, trends and conservation status, „BirdLife International Conservation Series“, 12, Cambridge, 2004; C. Harrison, An Atlasofthe Birdsofthe NJestern Palaearctic, Glasgonj, 1982. Sv. P. – V. Sid. Metodija shatorovsharlo SHATOROV-SHARLO, Metodija
Кирилична верзија на написот
ШАТКИ или ПАТКИ