RASTENIJA VO FLORATA NA RM . (Cormophdzta, grch. cormus-steblo i phdzton-rastenie) – najgolema grupa vo rastitelniot svet, slozheni povekjekletochni organizmi prisposobeni na suvozemen nachin na zhiveenje. Vo tekot na evolucijata, kaj niv se pojavile posebni organi i tkiva (steblo, koren, listovi, epidermis, stomi, kutikula, sprovodni tkiva i drugo). Florata na vishite rastenija na RM e mnogu bogata i raznovidna. Pretstavena e so okolu 210 familii, 920 rodovi i okolu 3700 vidovi. Najbrojni se skrienosemenite rastenija (okolu 3200 vidovi) i movovite (okolu 400), dodeka drugite grupi se zastapeni so pomal broj vidovi – papratite (42), golosemenite (15) i likopodiumovite rastenija (6). Najpolimorfni familii megju skrienosemenite rastenija se familijata Asteraceae (nad 470 vida), familijata Fabaceae (okolu 460 vida), Cardzophdzlaceae (345), Brassicaceae (264), Lamiaceae (260), Poaceae (289) i drugi. Golemata raznovidnost na vishite rastenija e rezultat na istoriskite promeni shto se sluchuvale vo ovoj del na Balkanskiot Poluostrov – geoloshki, geomorfoloshki, klimatski pedoloshki, hidroloshki i dr., kako i na rastitelnite migracii od krajot na tercier, glacijalniot i postglacijalniot period. Recentnata flora na RM pretstavuva mozaik od najrazlichni florni elementi (evropski, borealni, arktoalpski, alpski, srednoevropski, mediteranski, submediteranski, istochnomediteranski, pontski, balkanski, juzhnobalkanski, meziski, skardopindski i drugi), zaedno so mnogubrojnite reliktni i endemichni vidovi. Reliktite se ostatoci od starata tercierna flora i pretstavuvaat indikatori za tolkuvanjeto na poraneshnite klimatski priliki. Zachuvani se rechisi vo site delovi, osobeno vo dlabokite rechni klisuri, kade shto vlijanieto na glacijacijata bilo poslabo (Aesculus hippocastanum, Ramonda nathaliae, Ramonda serbica, Thdzmus oehmianus, Viola kosaninii i drugi), na vlazhni stanishta, mochurishta (Isoetes phrdzgia, Osmunda regalis, Thelipteris palustris) i slichno. Endemite imaat ogranicheno rasprostranuvanje i spored nivniot razvoen centar, odnosno arealot na rasprostranuvanje vo RM razlikuvame: lokalni endemiti (Salvia jurisicii, Verbascum macedonicum, Viola arsenica i drugi), juzhnobalkanski endemiti (Astragalus phdzsocaldzdj, Centaurea graeca, Erodium absinthoides i drugi), balkanski endemiti (Dioscorea balcanica, Pinus peuce, Sadjifraga sempervivum) i dr. Centri so najvisok floristichki diverzitet na teritorijata na RM pretstavuvaat planinskite i visokoplaninskite regioni, klisurite, prirodnite ezera, nizinskite blata i mochurishta, planinskite blata i tresetishta, brdskite pasishta, stepolikoto podrachje, solenite pochvi i drugi. Vl. M. Pedagoshkata akademija vo Skopje
Кирилична верзија на написот
РАСТЕНИЈА ВО ФЛОРАТА НА РМ