PAZAROT NA TRUDOT I NEVRABOTENOSTA. Ekonomijata na trudot se obiduva da gi objasni funkcioniranjeto na pazarot i dinamikata na trudot. Makroekonomijata na pazarite na trudot gi opfakja vrabotenosta i nevrabotenosta kako nivoa (stock varijabli) i stapkata na vrabotuvanje kako dinamichki parametar. Mikroekonomijata e predominantno so neoklasichna osnova i gi objasnuva ramnotezhata na pazarot na trudot, fleksibilnosta, elastichnostite i platite. Pazarite na trudot, na kapitalot, na uslugite i na proizvodite se osnovnite pazari vo koi operiraat firmite i individuite. Pazarot na trudot funkcionira preku interakcija na rabotnicite i rabotodavachite. Pokraj opredeleni specifichnosti i institucii, koi ne se sretnuvaat na drugite pazari, fundamentalnite karakteristiki i mehanizmi na funkcioniranjeto na pazarot na trudot se bliski na drugite pazari. Od tie prichini, analizata na pazarot na trudot se potpira na istite generalni principi za alokacija na resursite. Ekonomijata na trudot specifichno ja analizira ponudata na uslugite na trudot (rabotnicite), pobaruvachkata na uslugite od trudot (rabotodavachite) i so niv povrzanite obrasci na naemnini, vrabotenost i dohodi. Ekonomistite smetaat deka efikasnosta na trudot e pod vlijanie na obrazovanieto, znaenjeto i socijalniot sistem. Nevrabotenosta vo ekonomskite termini se pojavuva koga postojat adekvatno kvalifikuvani rabotnici koi se podgotveni da rabotat spored preovladuvachkite naemnini, no ne mozhat da najdat vrabotuvanje. Vo strukturata na deneshnite pazari na trudot dominiraat glavno tri tipa nevrabotenost: frikciska, strukturna i ciklichna. Polnata vrabotenost, ili namaluvanjeto na nevrabotenosta e megju dominantnite celi na mnogu vladi. Vo periodot pred Vtorata svetska vojna, Makedonija se vklopuvashe vo tipichnite karakteristiki na nerazviena, agrarna zemja so nad 75% od naselenieto angazhirano vo zemjodelskite aktivnosti. Modelot na forsirana industrijalizacija, pridruzhen so visoki kapitalni investiranja i obemni transferi na resursite, dovede do brza deagrarizacija i napushtanje na zemjodelstvoto i ruralnite naselbi. Razvojot na industrijata i brzata urbanizacija povleche golemi kontingenti naselenie vo sekundarniot sektor: industriskata vrabotenost i gradezhnishtvoto. Intenzivnite strukturni pomestuvanja simultano se odrazuvaat i vrz strukturata na vrabotenosta. Uchestvoto na zemjodelskoto vo vkupnoto naselenie e namaleno od 71%, 1948 g., na 22%, 1981 g. Uchestvoto na industriskite rabotnici vo istiot period se zgolemuva od 22%, 1952 g., na 38,5%, 1981 g. Vo strukturata na vrabotenosta dominirashe nisko produktivniot industriski i zemjodelski trud. Ekstenzivniot model na ekonomski rast dovede do tendencisko opagjanje na efikasnosta vo upotrebata na resursite i do namaluvanje na kapacitetot za vrabotuvanje. Preminot od ekstenziven vo intenziven model od sredinata na sheesettite godini ja pokazha prikrienata nevrabotenost (disguised unemplodzment) i dovede do rastechka, otvorena nevrabotenost. Vo sheesettite i sedumdesettite godini, megju drugoto kako posledica na ogranicheniot kapacitet na ekonomijata da generira rabotni mesta, dojde do znachitelen odliv na rabotnata sila vo stranstvo. I pokraj znachitelniot porast na vrabotuvanjeto vo domashnata ekonomija, brojot na licata shto baraa rabota tendenciski rasteshe, od 6 000, 1952 g., na 128 000, 1984 g. Po osamostojuvanjeto, dolgata tranzicija i otsustvoto na znachitelen ekonomski rast go izostrija problemot na nevrabotenosta do nivo na centralen ekonomski i socijalen problem. Nasproti znachitelnite reformski obidi, makroekonomskite indikatori na makedonskata ekonomija se nepovolni. Spored pogolem broj izvori, i pokraj oddelni kontroverzii povrzani so statistichkite podatoci, Makedonija spagja vo zemjite so najvisoki stapki na nevrabotenost vo Evropa. Perzistentno visokata nevrabotenost, povekje otkolku niskiot dohod, pretstavuva kluchniot faktor na siromashtijata. Praktichno, vo razlichni stepeni, prisutni se site poznati tipovi na nevrabotenost. Nevrabotenosta e od pretezhno strukturen karakter, obelezhena so visoka stapka na dolgorochna nevrabotenost i so nisko obrazovno nivo na nevrabotenite. Pokraj strukturnite dispariteti, ponudata na trudot fundamentalno e pogolema od pobaruvachkata. Postoi shirok raschekor pomegju ponudata i pobaruvachkata, pazarot na trudot e segmentiran i e vo dlaboki distorzii. Vo standardnite analitichki modeli, za razlika od makedonskiot sluchaj, nevrabotenosta e zadocnet indikator na ekonomskiot ciklus vo fazata na opagjanje na realniot rast na BDP. Niskata stapka na ekonomski rast poslednive dve decenii e glavna prichina za visokata nevrabotenost. Ostrite kontrakcii na ekonomskata aktivnost za vreme na tranziciskiot period go podignaa nivoto na neformalna vrabotenost. Bavnoto restrukturiranje na ekonomijata dava slika na stagnantna ekonomija. Centralen problem, koj se odrzhuva, pretstavuva nedostigot na pobaruvachka za trud vo formalniot sektor. Vkupnata ekonomska situacija ima seriozni implikacii vo sproveduvanjeto na natamoshnite reformi vo ekonomijata od postprivatizacioniot period i specifichno vo pazarot na trudot. Broj na vraboteni i nevraboteni lica (vo iljadi) Godina Vraboteni Nevraboteni 1996 542 257 1997 506 287 1998 531 284 1999 538 261 2000 543 261 2001 583 263 2002 549 263 2003 545 316 2004 523 309 Izvor: Drzhaven zavod za statistika (2005), Anketa za rabotnata sila (2004), Labor Force Survedz (LFS). Namaluvanjeto na nevrabotenosta, koja e megju najserioznite ekonomski i socijalni problemi, bara bitni institucionalni promeni, podiganje na vkupnata faktorska produktivnost, na efikasnosta i konkurentnosta na makedonskata ekonomija, dinamichen ekonomski rast, adekvatni socijalni politiki i poadekvatna distribucija na dohodot i na resursite. LIT.: Drzhaven zavod za statistika, „Godishnik“, soodvetni godini; Nacionalna strategija za ekonomski razvoj na Republika Makedonija – razvoj i modernizacija, MANU, Skopje 1997; NJorld Bank: Macedonia, Countrdz Economic Memorandum, Tackling Unemplodzment, Report No. 26681–MK, 2003. G. Pet.
Кирилична верзија на написот
ПАЗАРОТ НА ТРУДОТ И НЕВРАБОТЕНОСТА