PARAZITSKI BOLESTI KAJ RASTENIJATA – infektivni bolesti shto gi predizvikuvaat zhivi organizmi (najchesto mikroorganizmi). Najvazhni rastitelni, parazitski bolesti se: a) mikozi (gi predizvikuvaat gabi), b) bakteriozi (gi predizvikuvaat bakterii), v) virozi (gi predizvikuvaat virusi), g) mikoplazmozi (gi predizvikuvaat organizmi –MLO, slichni na mikoplazmite), d) rikeciozi (gi predizvikuvaat organizmi –RLO, slichni na rikeciite), gj) fikozi (gi predizvikuvaat algite), e) lihenozi (gi predizvikuvaat lishaite). Vo ovaa grupa spagjaat i bolestite shto gi predizvikuvaat nekoi parazitski cvetnici (Phanerogamae), koi mozhat da bidat poluparazitski (koristat samo voda i mineralni materii od rastenieto-domakjin, a samite vrshat sinteza na organskite soedinenija, pr. imela) ili obligatni paraziti (od rastenijata koristat gotovi organski materii, pr. Cuscuta spp.). Najvazhni bolesti na shumskite i dekorativnite drvja se mikozite, potoa bakteriozite i virozite. Od parazitskite cvetnici mnogu chesti se imelite. Vo shumskite rasadnici najgolemi shteti se javuvaat na ponikot (polegnuvanje na ponikot), a prichiniteli se razlichni fitopatogeni gabi: Fusarium, Pdzthium i dr. Megju ekonomski najznachajnite, treba da se spomenat: Armillaria vidovite, prichiniteli na gnienje na korenot i na pridanocite od stebloto, bolest shto se javuva mestimichno vo lokalni epifitocii, potoa ’rgjata po letorastite na borovite, koja isto taka se javuva vo periodichni epifitocii; pepelnicite, koi chesto ja onevozmozhuvaat prirodnata obnova na dabot i mnogu drugi. Epifitocijata na rakot na pitomiot kosten (prichinitel Crdzphonectria parasitica) e najgolemata dosega zabelezhana bolest vo istorijata na shumarstvoto vo Evropa (otkriena vo 1938 g.), a e prisutna i vo RM. Vtorata po golemina epifitocija znachajna za shumarstvoto e onaa kaj brestot, poznata kako holandska bolest (predizvikuvachi Ophiostoma ulmi i O. novoulmi). St. N. Nikola Parapunov PARAPUNOV-VLADO, Nikola
Кирилична верзија на написот
ПАРАЗИТСКИ БОЛЕСТИ КАЈ РАСТЕНИЈАТА