PAJONCI (Paiones) – paleobalkanska populacija od indoevropsko poteklo, bliska na Brigite. Etnonimot ima zbiren karakter, zaednichki za povekje pleminja. Pokraj Pajoncite, vo pajonskata grupa pleminja spagjale: Agrijanite, Astraite, Deronite, Doberite, Iorite, Laijaite, Pajoplite i Siropajoncite. ZHiveele okolu tekot na r. Aksij (Vardar) i Stri-Pajaci: a) pajak krstash, b) domashen pajak, v) voden pajak mon (Struma), na prostorot megju niv, po tekot na rekite Bargala (Bregalnica) i Pont (Strumica). Nivnata teritorija na sever se prostirala do izvorite na r. Strimon, na zapad do Pelagonija i na jug do Egejskoto More. Pri ekspanzija na Makedonskoto Kralstvo na sever, bile istisnati od del od juzhnite teritorii. Vo Ⅴ v. pr.n.e. zhiveele okolu sredniot i gorniot tek na Aksij i gorniot tek na Strimon. Tokmu od toj period i doznavame za pajonskite pleminja Agrijani i Laijai. Mitoloshkite podatoci za niv Moneta na Laijaite naveduvaat nekolku genealoshki linii: spored Homer, nivniot vodach Asteropaj bil sin na Pelagon i vnuk na Aksij i Periboja, spored Herodot, bile potomci na Tevkrite od Troja i, spored Strabon, srodnici so Frigite. Imale svoja drzhava vo periodot od prvata polovina na Ⅳ v. – ok. 230 g. pr.n.e. IZV.: Homeri, Illias, Lipsiae, 1910; Herodoti, Historia, Odjonii, 1927; Strabonis, Geographica, I-Ⅲ, Lipsiae, 1895-1913. LIT.: E. Petrova, Pajonija vo Ⅱ i I milenium pr.n.e., Skopje, 1999. K. M.-R.
Кирилична верзија на написот
ПАЈОНЦИ