VOKA, Nuredin Redjep

VOKA, Nuredin Redjep (Voka, Nuredin Redjhep) (s. shipkovica, Tetovsko, 1847 – Istanbul, 1917) – iluminist. Osnovno uchilishte zavrshil vo Tetovo, medresa vo Prizren, a diplomiral na Teoloshkiot fakultet vo Istanbul. Objavil eden bukvar na albanski jazik i dve chitanki so turskoarapsko pismo. Znachajno e negovoto delo „Mislenja“ so filozofsko-pedagoshka sodrzhina. Vo 1903 g. od strana… Continue reading VOKA, Nuredin Redjep

VOLINJEC, Radomir

VOLINJEC, Radomir (Saranovo, R. Srbija, 16. IX 1932 – Skopje, 11. Ⅻ 1990) – arhitekt. Diplomiral na Arhitektonskiot otsek na Tehnichkiot fakultet vo Skopje (1960). Svojata profesionalna dejnost ja izvrshuval na Arhitektonskiot fakultet kade shto se steknuva so zvanjeto redoven profesor. Gi predaval predmetite arhitektura i umetnost – star vek i sovremena arhitektura i umetnost.… Continue reading VOLINJEC, Radomir

VOLKANOV, Mihajlo

VOLKANOV, Mihajlo (Prizren, 16. Ⅴ 1941) – arhitekt. Diplomiral na Arhitektonsko-gradezheniot fakultet vo Skopje (1967). Doktoriral na Arhitektonskiot fakultet pri Tehnichkiot uni-Mihajlo Volkanov verzitet vo Drezden, Germanija (1979). Redoven profesor e na Arhitektonskiot fakultet vo Skopje – proektiranje na opshtestveni zgradi. Negovoto tvoreshtvo opfakja shirok dijapazon na arhitektonskoto proektiranje, posebno na sportski objekti. Pokraj so… Continue reading VOLKANOV, Mihajlo

VONREDNO SHKOLUVANJE

VONREDNO SHKOLUVANJE – nachin na uchenje, odnosno studiranje bez zadolzhitelno posetuvanje na nastavata i na drugite obrazovni formi na redovnoto shkoluvanje. Vonrednoto shkoluvanje programski ne se razlikuva od redovnoto. Razlika postoi samo vo nachinite na sovladuvanjeto na programskite sodrzhini i vo dolzhinata na vremetraenjeto. Ovoj nachin na steknuvanje obrazovanie e povekje karakteristichen za visokoto otkolku… Continue reading VONREDNO SHKOLUVANJE

VOSHKI, PCHELINI

VOSHKI, PCHELINI (Braulidae) – sitni beskrilni muvi. Imaat golema glava, bez ochi; specijalizirani se za parazitski zhivot na pchelite. Zatoa pchelarite gi narekuvaat pchelini voshki. Vo Makedonija dobro e poznat vidot Braula coeca Nitzsch, koj parazitira na pchelite rabotnichki a ponekogash i na maticata, predizvikuvajkji shteti vo pchelinite semejstva. LIT.: Jonche shapkarev, Zoologija na bez’rbetnite… Continue reading VOSHKI, PCHELINI

VOSHKI, PTICHJI

VOSHKI, PTICHJI (Mallophaga) – sitni splesnati insekti bez krilja. Dostignuvaat golemina od 1 do 3 mm. Se hranat so kozhni lushpi, sekreti od lojni zhlezdi, perja i vlakna od ptici. Celiot zhivoten ciklus se odviva na teloto na domakjinot. Poznati se okolu 4.000 vidovi od ovoj red, koi se saprofagi na pticite i na cicachite.… Continue reading VOSHKI, PTICHJI

VOSHKI, RASTITELNI

VOSHKI, RASTITELNI (Aphidina) – sitni, slabo podvizhni insekti. Mazhjacite imaat dolgi krilja, a zhenkite se beskrilni. ZHiveat po korata, listovite i korenjata na rastenijata, cicajkji rastitelni sokovi. Oznacheni se kako golemi shtetnici koi predizvikuvaat slabeenje i sushenje na rastenijata. Ovie insekti se paraziti; se razmnozhuvaat partenogenetski i glavno, viviparno, shto sozdava golema brojnost na populaciite.… Continue reading VOSHKI, RASTITELNI

VOSHKI, RIBNI

VOSHKI, RIBNI (Branchiura) – mali ektoparazitski slatkovodni rakchinja. Goleminata iznesuva od nekolku do 30 mm. Parazitiraat na razlichni vidovi ribi. Vo Makedonija od potklasata ribni voshki e registriran samo 1 vid, Argulus foliaceus L., so dolzhina 7-8 mm, koj parazitira na krapot vo Dojranskoto Ezero. LIT.: Jonche shapkarev, Zoologija na bez’rbetnite zhivotni. Skopje, 1991; Vladimir… Continue reading VOSHKI, RIBNI