SURMEJAN, Hazaros (Skopje, 21. Ⅳ 1943) – baletski igrach. Baletskoto obrazovanie go zavrshuva vo Baletskoto uchilishte vo Skopje, vo klasata na A. Dobrohotov. CHlen e na Baletskiot ansambl pri MNT (1958-1961). Igrach so sigurna baletska tehnika i so chuvstvo na tancova poddrshka i partnerstvo. Solist na baletite vo Keln i vo Minhen (1961-1965), a od… Continue reading SURMEJAN, Hazaros
Архиви: Glossary
Description.
SUROVA
SUROVA (SURVA) – imenuvanje na Novata godina spored stariot kalendar. Imeto doagja od surovenjeto, udiranjeto na lugjeto i stokata (osobeno bolnite i iznemoshtenite) so surovi prachki, so veruvanje deka kje iniciraat zdravje i srekja. I vo pesnite se pee: „Surova, surova godina…“ Obichaite gi izveduvaat oddelno decata, oddelno vozrasnite. Decata palat ogan na sretseloto, potoa… Continue reading SUROVA
SUSHEC, GJuro M
SUSHEC, GJuro M. (Zagreb, Hr-SCENOGRAFIJA – umetnichka vreme na maleshevskata sliva. Vo vatska, 21. Ⅵ 1914 – Zagreb, disciplina za sozdavanje ambien-RM se sushat po 200–300 t ovoshje i 1976) – spec. ortoped, redoven ti nameneti za pretstavi. Sceshumski plodovi, vo klasichni prof. na Med. f. vo Skopje. nografijata podrazbira upotresushnici na techno gorivo. Pos-Diplomiral… Continue reading SUSHEC, GJuro M
SUSHENJE NA DRVOTO
SUSHENJE NA DRVOTO – sistem od metodi i tehniki za otstranuvanje na nepotrebnata voda (vlaga) od drvoto. Namaluvanjeto na vodata vo drvoto se izveduva so sushenje. Za sushenje na masivnoto drvo se koristat slednive nachini: sushenje bez doveduvanje toplina i sushenje so doveduvanje toplina (veshtachko-termichko sushenje). Vo prvata grupa vleguvaat: prirodnoto (atmosfersko), mehanichkoto i bioloshkoto… Continue reading SUSHENJE NA DRVOTO
SUSHENJE OVOSHJE I ZELENCHUK
SUSHENJE OVOSHJE I ZELENCHUK. Vo minatoto Maleshevijata i Pijanec tezhea od slivi. Se odgleduvashe maleshevskata sina sliva, koja e najkvalitetna za sushenje i za drugi prerabotki. Slivite se sushea vo primitivni sushnici so drva, narecheni furni. So tovaren dobitok se prodavashe vo Solun i na drugi pazari. shtitestata voshka i sharkata napolno ja unishtija ovaa… Continue reading SUSHENJE OVOSHJE I ZELENCHUK
SUVA CHESHMA, TRI CHELJUSTI, VRTULJKA
SUVA CHESHMA, TRI CHELJUSTI, VRTULJKA (s. Gorenci, Ohridsko) – nekropola od krajot na Ⅶ do krajot na Ⅳ v. pr. n. e., poznata pod imeto Trebenishka (juzhno od s. Trebenishta), otkriena sluchajno vo 1918 g. Ovoj lokalitet go istrazhuvale K. shkorpil vo 1918 g. (naodite se chuvaat vo Arheoloshkiot muzej vo Sofija), N. Vulikj vo… Continue reading SUVA CHESHMA, TRI CHELJUSTI, VRTULJKA
SUVA GORA
SUVA GORA – srednovisoka planina vo zapadniot del na RM. Pretstavuva tipichen horst izdignat pomegju kotlinata Polog na zapad, kanjonskata klisura na rekata Treska na istok, na sever se protega do Ilin Grob, a ottamu prodolzhuva vo planinata Osoj, chii klonovi se spushtaat vo polite na Suva Reka i Tetovska Suvodolica. Planinata so neotektonskite dvizhenja… Continue reading SUVA GORA
SUVA PLANINA
SUVA PLANINA – sredno visoka planina vo zapadniot del na RM. Ne e jasno individualizirana planinska celina. Sprema zapad, sprema dolinata na Treska i Ocha strmno se spushta preku visoki tektonski otseci so visochina od preku 1.000 m. Na jug postepeno se izdiga i preogja vo planinata Karadjica, a sprema sever preku prevalot Kula pominuva… Continue reading SUVA PLANINA
SUVODOL–
SUVODOL–BITOLA – rudnik za jaglen shto se naogja vo juzhniot del na Pelagoniskiot basen i ima povrshina od 1.500 km 2. Produktivnata jaglenosna formacija e izdiferencirana na: podinski jaglenosen kompleks i glaven, produktiven jaglenov sloj. Spored kvalitativnite parametri, mozhe da se konstatira deka jaglenovata supstancija vo naogjalishteto gi poseduva svojstvata na me-kite kafeavi jagleni –… Continue reading SUVODOL–
SUVODOL, SLANEC, BITOLSKO
SUVODOL, SLANEC, BITOLSKO – ranohristijanska krajpatna bazilika, na sostavot na Sinevirska i Oreovska Reka, na prastarata patna komunikacija shto vodela od Pelagoniskata Visoramnina preku prevojot Preslap, trasa od deneshniot Suvodol kon Makovo, vo Mariovo, i potamu po Erigon kon Povardarjeto. Bazilikata kaj Slanec (28,8 × 29,85 m) bila podignata vo Ⅵ v.n.e. Komponirana e od… Continue reading SUVODOL, SLANEC, BITOLSKO