PATKI

PATKI – v. shatki. Modri patlidjani Кирилична верзија на написот ПАТКИ  

PATLIDJAN

PATLIDJAN (Solanum melongena L.) – ednogodishno rastenie od fam. Solanaceae. Poteknuva od indiskite oblasti. Vo Evropa i na Balkanot e poznat od ⅩⅤ v. Se odgleduva zaradi nezrelite plodovi, koi se konsumiraat gotveni. Bogati se so: mineralni materii; azotni materii (1,1%); bezazotni ekstraktivni materii (3,9%); celuloza. Se odgleduva na otvoreno i vo zashtiteni prostori. D.… Continue reading PATLIDJAN

PATNA MREZHA

PATNA MREZHA – se sostoi od vongradska i gradska. Vo vongradskata mrezha spagjaat magistralnite, regionalnite i lokalnite patishta. Magistralnite patishta gi zadovoluvaat potrebite i na megjunarodnite komunikacii (no-sat oznaka E), a nekoi od niv pominuvaat i niz nashata teritorija (v. karta na patnata mrezha). Niz teritorijata na RM ima ostatoci od rimskite patishta: Via Egnacia,… Continue reading PATNA MREZHA

PATRAJ

PATRAJ (Patraos) – pajonski kral (ok. 340/335–315 pr.n.e.), sin na kralot Likej, poznat edinstveno po negovata monetarna produkcija i eden natpis na koj se spom-Tetradrahmi, didrahmi i tetraboli na pajonskiot kral Patraj nuva deka bil tatko na pajonskiot kral Avdoleon. Kovel pari vo istiot tezhinski standard kako i Likej. Poznata e negovata tetradrahma na chijshto… Continue reading PATRAJ

PATRISTIKA

PATRISTIKA (lat. patres = otci) – uchenje na crkovnite otci. Vrz delata na crkovnite otci se gradela dogmatikata i teoloshkoto uchenje na hristijanstvoto. Poradi toa, ovie knizhevni tekstovi bile rangirani vednash po tekstovite na Svetoto pismo. Delata se koristele na ekumenskite sobori za formuliranje na crkovnite dogmi. Spored sodrzhinata, tie zafakjale dogmatski, egzegetski, asketsko-filozofski, logichko-gramatichki,… Continue reading PATRISTIKA