ODNOSITE MEGJU MPC I SPC. Prvata episkopija na juzhnite Sloveni ja osnoval sv. Kliment Ohridski, koja, po proglasuvanjeto na Samuil za car, dobila najvisoko crkovno nivo – Patrijarshija, a po propagjanjeto na Samuilovoto Carstvo (1018), Vasilij Vtori ja svel na ponizok rang (Ohridska arhiepiskopija) i taka opstanuvala sè do 1767 g., koga nezakonski e ukinata od sultanot Mustafa Ⅲ. Vo soglasnost so ⅩⅤⅠⅠ kanonsko pravilo od Ⅳ vselenski sobor, srpskata drzhava na Stefan Nemanja (1219) projavuva ambicija za proglasuvanje srpska pravoslavna crkva, nezavisna od Ohridskata arhiepiskopija, no ne Od sredbata na pretstavnicite na MPC i SPC (2004) kanonski preku dobivanje soglasnost/blagoslov od ohridskiot, tuku od drug, nenadlezhen arhiepiskop. Koga Osmanliite ja ukinuvaat Pekjskata patrijarshija (sredinata na ⅩⅤ v.), del od nejzinite eparhii se stavaat pod jurisdikcija na Ohridskata arhiepiskopija, i obratno, vo 1557 g. se obnovuva Pekjskata patrijarshija, a od jurisdikcijata na Ohridskata arhiepiskopija se odzemaat del od eparhiite vo Makedonija. Vo 1920 g. srpskata vlada gi kupuva makedonskite eparhii od Carigradskata patrijarshija, sprotivno na kanonskite pravila, bez soglasnost na nivniot episkop, i ottogash, pretezhno vrz toj fakt, go temeli „istoriskoto pravo“ kako crkva-majka vo odnos na MPC. Iskluchok e periodot 1950– 1959 g., koga srpski patrijarh e Vikentie, koj pochnal da raboti na reshavanje na prashanjeto za avtokefalnost na MPC, neumorno pokrenuvana od makedonskite duhovni lica, so ogromna poddrshka od makedonskite vernici, izrechno izrazena na I i Ⅱ crkovnonaroden sobir. Svetiot arhijerejski sinod na SPC na 17. Ⅵ 1959 g. dava soglasnost (kanonski otpust) makedonskite eparhii da se izdvojat vo samostojna Makedonska pravoslavna crkva shto kje se upravuva spored svoj, novodonesen ustav, predvodena od sopstven crkoven poglavar – arhiepiskop. Nabrgu potoa, po sugestija na Carigradskiot patrijarh Atinagora (Grk po poteklo), povtorno zazhivuva skrieniot, no sè ushte mnogu silen srpski hegemonizam i odlukata pochnuva da se ignorira kako voopshto da ne postoi, shto doveduva do revolt kaj makedonskoto crkovno i duhovno bratstvo, koe na 18. Ⅶ 1967 g. ja proglasuva MPC, kako naslednichka na obnovenata Ohridska arhiepiskopija, za aftokefalna. Ottogash MPC cheka priznavanje od SPC. Megju dvete crkvi vo tek se pregovori okolu kluchniot problem, vo koi (vo svojstvo na medijator) se vkluchuva i Ruskata pravoslavna crkva. IZV.: Cane Mojanoski, Avtokefalnosta na Makedonskata pravoslavna crkva. Dokumenti, Skopje, 2004. LIT.: S. Dimevski, Istorija na Makedonskata pravoslavna crkva, Skopje, 1989; D. Dimevski, Reshavanje na sporot megju Makedonskata i Srpskata pravoslavna crkva so koristenje politichki i diplomatski tehniki i metodi, magisterski trud, Skopje, 2007. T. Petr. Sinagogata „Ozer Dalim“, Bitola
Кирилична верзија на написот
ОДНОСИТЕ МЕЃУ МПЦ И СПЦ