NEJSKI MIROVEN DOGOVOR (27. Ⅺ 1919) – dogovor pot-pishan megju sojuznichkite i Zdruzhenite sili, od edna, i Bugarija, od druga strana. So nego bila potvrdena podelbata na Makedonija megju Grcija, Bugarija i Kralstvoto na Srbite, Hrvatite i Sloven-cite. Bugarija bila prisilena da se otkazhe od Strumichkiot kraj i od del od bugarskata nacionalna teritorija (Caribrodsko i Bosilegradsko) dodeleni na Srbija, odnosno na Kralstvoto na SHS. So Dogovorot bilo utvrdeno repatriranje na voenite zarobenici i na interniranite lica, spored toa i tie od Vardarskiot i od Egejskiot del od Makedonija. Sepak, Bugarija prifatila da gi zadrzhi i makedonskite begalci vo Bugarija. Po baranje od Grcija, Bugarija prifatila vo Mirovniot dogovor da se vnese obvrzuvachka odredba za „dobrovolno“ iseluvanje na etnichkite malcinstva. So Dogovorot Bugarija bila zadolzhena da isplati voeni reparacii vo iznos od 2.250.000,000 zlatni franci, so shto i objektivno bile ogranicheni nejzinite mozhnosti za pohuman tretman na mnogubrojnoto makedonsko begalsko naselenie. LIT.: Makedonija vo megjunarodnite dogovori, I, (1913–1940), Skopje, 2006. M. Min.
Кирилична верзија на написот
НЕЈСКИ МИРОВЕН ДОГОВОР