MISHAJKOV, Dijamandija (Dijamandije, Diamand) Trpkov (Trpkovikj) (Bitola, 15. Ⅲ 1872 – Sofija, 6. Ⅳ 1953) – chlen-osnovach na Makedonskiot klub so chitalishte vo Belgrad (1902) i urednik na negoviot organ v. „Balkan-ski glasnik“, chlen-osnovach i prv privremen pretsedatel na MNLD vo S.-Peterburg (1902) i koavtor (so St. J. Dedov) na prvata kompletna makedonska nacionalnoosloboditelna programa (12. Ⅺ 1902). Se shkoluva vo Bitola i vo Plovdiv, a po zavrshuvanjeto na Uchitelskata shkola vo kjustendil, stanuva uchitel vo rodopskoto s. CHepelare, kade shto go osnovuva Kulturno-prosvetnoto drushtvo „Progled“. Go zavrshuva Pravniot fakultet vo Belgrad (1897– 1902) i celo vreme e vo „krugot na makedonskite separatisti“ vo Bitola, Ohrid i Sofija, koi se „vo prv red Makedonci“. Po zabranata na Makedonskiot klub i negoviot organ „Balkan-ski glasnik“, zaedno so St. J. Dedov, odi vo S.-Peterburg, a po os-Dijamandija Mishajkov novanjeto na MNLD naskoro se vrakja vo Bitola (fevruari 1903) za da gotvi pochva (so K. Misirkov) za otvoranje uchilishta na makedonski jazik. Po Ilindenskoto vostanie, razocharan od rezultatite, stanuva egzarhiski uchitel vo Seres (1904/05), no i tuka „se obidel da pravi separatistichka propaganda“, pa e isteran. Se povrzuva so Dedov vo Sofija i so Misirkov vo Odesa. Vo periodot na „chetnichkata akcija“ vo Makedonija, Sofiskiot okruzhen sud mu go priznava „pravoto na kandidat-advokat“ (1906) i potoa do krajot na zhivotot ostanuva kako advokat vo Bugarija, kontaktirajkji za „makedonskite raboti“ samo so svojot somislenik M. Solunov. Pred smrtta pravi koncept za statija za makedonskiot jazik kako obedinitel na Pirinskiot i Vardarskiot del na Makedonija. LIT.: D-r Blazhe Ristovski, Dimitrija CHupovski (1878–1940) i Makedonskoto nauchno-literaturno drugarstvo vo Petrograd, I, 1978, 157–163; istiot, Ulogata i mestoto na Dijamandija Mishajkov vo makedonskata kulturno-nacionalna istorija, zb.: Nauchna misla – Bitola, 1980, 383–401. Bl. R.
Кирилична верзија на написот
МИШАЈКОВ, Дијамандија