MILADINOV, Dimitrija (Struga, 1810 – Carigrad, 11. I 1862) – uchitel, sobirach na makedonski narodni umotvorbi, poet, publicist, prerodbenik, centralna lichnost na makedonskata prerodba, najstar sin na Riste Miladin, grnchar od Struga. kjelijno uchilishte uchel vo manastirot „Sveti Naum“, a potoa prodolzhil vo klasnoto uchilishte vo Ohrid. Po dvegodishno uchitelstvuvanje vo Ohrid, obrazovanieto go prodolzhil vo poznatata gimnazija vo Janina, kade shto ubavo nauchil francuski i italijanski jazik. Potoa bil uchitel vo povekje mesta vo Makedonija: Ohrid, Struga, Bitola, Prilep, Magarevo, Kukush (dva pati) itn. Vo maj 1845 g. vo Ohrid imal sredba so poznatiot ruski nauchnik Viktor Ivanovich Grigorovich. Profesorot na Kazanskiot univerzitet prisustvuval na chas i mu stavil zabeleshka shto nastavata ja izveduva na nerazbirliviot za decata grchki jazik. Pritoa mu ukazhal i na slovenskoto poteklo i potrebata za neguvanje na narodnite tradicii. Iako taa sredba pretstavuva vazhen moment za narodnosnoto osvestuvanje na Miladinov, duri Zbornikot na brakjata Miladinovci, „B’lgarski narodni pesni“ (1861) po prestojot vo Bosna, Vojvodina i Srbija (1855/56) i zapoznavanjeto so zhivotot vo ovie kraishta i osobeno so srpskoto narodno tvoreshtvo, kaj nego nastapil celosen presvrt. Od ubeden elinist stanal plamenen slovenofil. Od Savle stana Pavle, pishuva za toa K. shapkarev. Razmenuval pisma so mnogu ucheni vo slovenskite zemji, isprakjal studenti na shkoluvanje vo Rusija (megju drugite i svojot najmal brat Konstantin). Sobiral narodni umotvorbi i mu gi isprakjal na Konstantina vo Moskva so nadezh deka tamu kje gi objavi vo poseben zbornik. Taka toj e najzasluzhniot za sozdavanjeto na zbornikot shto Konstantin go objavi na vrakjanje od Rusija vo Zagreb vo 1861 g., so naslov „Bšlgarski narodni p‹sni“. Zbornikot sodrzhi ogromen fond makedonski narodni pesni, kratki zhanri, etnografski materijali i sl. i samo edna sedmina bugarski pesni. ZHestoko se borel za voveduvanje na narodniot jazik vo uchilishtata i na crkovnoslovenskiot vo bogosluzhbata, kako i protiv postavuvanjeto grchki sveshtenici vo Makedonija. Poradi toa bil nakleveten pred turskite vlasti kako ruski shpion, bil zatvoren i pod nerasvetleni okolnosti go zagubil zhivotot vo carigradskite zandani. LIT.: Haralampie Polenakovikj, Studii za Miladinovci, Izbrani dela 5, Skopje, 1989; Kniga za Miladinovci (1862–1962), Zbornik od studii, statii i prilozi, Skopje, 1962; ZHivotot i deloto na brakjata Miladinovci, Skopje, 1984; Konstantin Miladinov, Izbor. Izbor i predgovor Gane Todorovski, Skopje, 1980. M. Kit.
Кирилична верзија на написот
МИЛАДИНОВ, Димитрија