MAKROEKONOMSKI AGREGATI

MAKROEKONOMSKI AGREGATI. Spored postojniot sistem na nacionalnite smetki, prifaten od ON i od drugi megjunarodni organizacii, postojat dva vida agregatni makroekonomski golemini: prvo, agregati shto se odnesuvaat na realnite transakcii vo ekonomskiot zhivot i, vtoro, agregati shto pretstavuvaat bilansni presmetkovni stavki vo nacionalnite smetki. Prvite se dobivaat direktno kako zbir na odredeni transakcii, a vtorite se utvrduvaat kako zbir na bilansni stavki (salda) na institucionalnite sektori. Vo makroekonomijata se koristat brojni makroekonomski agregati. Od niv kje gi spomneme slednive: dodadenata vrednost, BDP, BNP, neto domashniot proizvod (nacionalen dohod), bruto nacionalniot dohod, finalnata potroshuvachka (na domakjinstvata i na drzhavata), bruto-investiciite, bruto-investiciite vo fiksen kapital, potrosheniot fiksen kapital (amortizacija), porastot na zalihite, neto stranskite investicii, saldoto na tekovni transakcii so stranstvo, bruto nacionalnoto shtedenje, neto-pozajmuvanjeto ili neto-zadolzhuvanjeto vo stranstvo, monetarnite agregati, vkupnata vrabotenost, vkupnata nevrabotenost itn. IZV.: SNA 1993 i ESA 1995. M. S.


Кирилична верзија на написот
МАКРОЕКОНОМСКИ АГРЕГАТИ
 

Leave a comment

Вашата адреса за е-пошта нема да биде објавена. Задолжителните полиња се означени со *