MAKEDONSKI KLUB (so chitalishte) vo Belgrad – asocijacija na makedonskite studenti, emigranti i pechalbari vo Srbija (1901–1902). Spored osnovachite, Makedoncite „ushte pred izdavanjeto na v. ,Balkanski glasnik‘ se obidoa vo forma na literaturen klub da osnovat kruzhok shto bi imal cel da ja obedini vo edno celo makedonskata inteligencija vo Srbija, bez razlika na ubeduvanjata, i kojshto bi se stremel da obezbedi edinstvo na mislite sred makedonskoto naselenie“. Po ednogodishni podgotovki, vo momentot koga vo Belgrad svecheno se otvora Slovenski klub (11. Ⅴ 1902), chii filijali stanuvaat Ruskiot i CHeshkiot klub, a B. Sarafov se obide da otvori pretstavnishtvo na TMORO i vo srpskata prestolnina, edna grupa makedonski intelektualci (St. J. Dedov, D. T. Mishajkov, M. Petrov/ikj/ i dr.), zaedno so nekoi politichki emigranti, pechalbari, zanaetchii i trgovci (L. Osmakov, N. Todorovikj, M. Mushevikj i dr.), podgotvija Pravila i oficijalno pobaraa od nadlezhnite vlasti i nivniot Makedonski klub da stane ramnopraven chlen na novata slovenska institucija. Iako ne dobija odgovor, organizatorite od 7 juli 1902 g. pochnaa da go izdavaat svojot organ „Balkanski glasnik / Revue balkaniljue“ (na srpski jazik so uvodnicite i na francuski), kojshto pobara „da $ se dade na Makedonija avtonomija i da $ se priznae nejziniot slovenski dijalekt“, zashto narodot vo Makedonija „si ima svoj zaseben dijalekt shto mozhe da se sluzhi so fonetskiot pravopis“. Makedonskata mladina reshila „da otvori chitalishte za svoite sonarodnici, kade shto kje se odrzhuvaat i red javni predavanja“. No koga vesnikot objavi deka „makedonskata mladina sobrana okolu ,Balkanski glasnik‘, so pomoshta od site emigranti shto zhiveat vo Srbija, podgotvi memorandum (zhalba) shto naskoro kje „Balkanski glasnik“ (1902), organ na Makedonskiot klub vo Belgrad im bide podnesen na pretstavnicite na golemite sili potpisnichki na Berlinskiot dogovor“, vo srpskata javnost se pokrena golema reakcija, pa Makedonskiot klub beshe zabranet i „Balkanski glasnik“ (po osmiot broj) beshe ukinat, a organizatorite i redaktorite izgoneti. Kon krajot na septemvri 1902 g. Dedov i Mishajkov odat vo S.-Peterburg i zaedno so Misirkov, CHupovski i drugi vrz istata nacionalna platforma na 28 oktomvri go osnovuvaat MNLD, a na 12 noemvri 1902 g. go potpishuvaat Memorandumot do Ruskata vlada i do Sovetot na S.Peterburshkoto slovensko blagotvorno drushtvo kako prva kompletna makedonska nacionalnoosloboditelna programa. LIT.: D-r Blazhe Ristovsi, Krste P. Misirkov (1874–1926),Skopje,1966, 200–223; istiot, Dimitrija CHupovski (1878–1940) i Makedonskoto nauchno-literaturno drugarstvo vo Petrograd, I, Skopje, 1978, 110–130; istiot, Makedonski letopis. Raskopki na literaturni i nacionalni temi, I, Skopje, 1993, 237–279. Bl. R.
Кирилична верзија на написот
МАКЕДОНСКИ