MAKEDONSKATA NACIJA – istoriska kategorija shto vo dve fazi go obelezhuva razvojniot pat na makedonskiot narod: a) etnokulturna i b) nacionalno-politichka i socijalno-ekonomska faza. Sovremeniot makedonski narod kako opshtestveno-ekonomska i kulturno-politichka formacija na Balkanot go zapochnuva svoeto oblikuvanje vrz osnova na istoriskite tradicii i antichkite mitologii i drzhavotvorno pochnuva da se oblikuva so sozdavanjeto na slaviniskite drzhavnosni formacii (Ⅵ–Ⅸ v.) i preku hristijanizacijata i sozdavanjeto na slovenskata pismenost i kultura (Ⅸ i pochetokot na H v.) stignuva do crkovno-drzhavnoto obedinuvanje i osamostojuvanje (DJ–Ⅺ v.) so site vostanichki i vizantiskobugarsko-srpski formacii (Ⅺ– ⅩⅣ v.) s“ do kralstvoto na Vol-kashin i Marko i nastapot na mnoguvekovnoto osmanlisko rajatsko etno-kulturno amalgamiranje (ⅩⅣ – pochetokot na ⅩⅩ v.). Vo toj dolgotraen razvoen proces doagja do postepeno variranje i na imenskoto markiranje na narodot vo Makedonija: od etno-teritorijalnoto tradicinalno samoimenuvanje makedonski i potoa slovinski/slovenski, pa s“ do drzhavnosnite preimenuvanja bugarski, romejski i srpski, po koe sledi konglomeratnoto slovenobugarski i preku sinonimnoto nashinski i zapadnoevropskoto revaloriziranje na istoriskoto ime se stabilizira so vrakjanjeto na sekogash zhivoto makedonsko samoimenuvanje. Makedonskata nacija kako sovremena etno-kulturna matrica se zaragja glavno vo periodot po ukinuvanjeto na Ohridskata arhiepiskopija (1767) i se manifestira od pochetokot na ⅩⅠⅩ v. i kako diferencirana etnichka makedonska nacionalna svest pomasovno se projavuva od 40-tite godini na ⅩⅠⅩ v. i se homogenizira od 70-tite, pominuvajkji od crkovno-prosvetnata faza do revolucionerno-osloboditelnata organizirana akcija shto se karakterizira so vostanichki izblici i paralelni nachini i formi na kulturno-nacionalni javni manifestacii na organizirani asocijacii i institucii. Propagandite i vojnite go razbivaat edinstvenoto teritorijalno i etno-kulturno telo na Makedoncite, no razvienata svest naogja formi i nachini vo borbata za nacionalna sloboda i edinstvena drzhava. Kodifikacijata na sovremeniot makedonski jazik i drzhavnosnata ideja (1903) bea dvata stolba na nacionalnata ideja. Programata i praktichnata aktivnost na lozarskoto dvizhenje i osobeno na MNLD i na Makedonskata kolonija vo Petrograd go trasiraa osnovniot pravec na nacionalnata afirmacija. Reshenieto na Kominternata (1934) samo vo izvesna smisla go olesni patot do konechnata afirmacija. Samopojavenite asocojacii, kako Makedonskiot literaturen kruzhok vo Sofija ili Kulturno-prosvetnoto drushtvo „Vardar“ vo Zagreb pretstavuvaa samo demonstracija na vnatreshniot razvoen stepen na makedonskata nacionalna svest. Avtohtonata Nacionalnoosloboditelna borba vo ramkite na Antifashistichkata koalicija (1941–1944) go ovozmozhi asnomskoto formiranje na makedonskata drzhava, makar i samo na eden del od etno-kulturnata teritorija na Makedonija. So toa zavrshi i procesot na razvitokot i afirmacijata na Makedoncite kako moderna evropska nacija i zapochna regularniot tek na nejzinata sovremena drzhavno-politichka konstitucija. Beshe sozdadena mrezha na obrazovno-vospitni institucii na majchiniot jazik, razgranet univerzitet i nauchnoistrazhuvachki instituti (za makedonski jazik, nacionalna istorija, folklor, etnografija itn,), Makedonska akademija na naukite i umetnostite, nacionalni biblioteki, arhivi, teatri (drama, opera, balet), muzei, galerii, filharmonija, izdavachki organizacii i priopshtuvanje na klasichnata i modernata svetska nauka, literatura i kultura so organiziranje megjunarodni seminari vo zemjata i lektorati vo stranski univerziteti za makedonski jazik, literatura i kultura, se afirmiraa megjunarodni literaturni i kulturni manifestacii, kako Strushkite vecheri na poezijata, Ohridskoto leto, Balkanskiot festival na narodni pesni i igri i sl. Taa kulturno-opshtestvena baza beshe pridruzhena i od zabrzan ekonomski i opshtestven razvoj na opshtinite i na drzhavata vo celina, koja stana ramnopravna chlenka na OON i na nejzinite organi i tela i so toa e postignata konechnata afirmacija na nacijata i na megjunaroden plan. So seto toa se sozdadoa uslovi i za homogenizacija na politichkata nacija vo makedonskata drzhava, preku sinhroniziranje na legitimnite interesi na makedonskata etnichka nacija so zagarantirani site prava i nacionalnopolitichki interesi na oddelnite etnichki zaednici za opshtiot napredok na drzhavata, odnosno na makedonskata politichka nacija i nejzinoto vkluchuvanje vo evropskata zaednica na ramnopravni evropski nacii. Bl. R. Sp. „Makedonski arhivist“, organ na Sojuzot na drushtvata na arhivistite vo Makedonija „MAKEDONSKI ARHIVIST“
Кирилична верзија на написот
МАКЕДОНСКАТА НАЦИЈА