MAJSKI, Nikola Kirov (Krushevo, 28. Ⅵ 1880 – Sofija, 2. Ⅷ 1962) – makedonski kulturnonacionalen i prosveten deec, istoriograf, revolucioner, opshtestvenik, knizhevnik – dram-ski avtor, poet, raskazhuvach, memoarist i hronichar na Krushevo. Nikola Kirov Majski Osnovno uchilishte zavrshuva vo rodniot grad, a gimnazijalnoto go zapochnuva vo Bitola, no kako chlen na uchenichkata grupa „Udostoenite“ uchestvuva vo uchenichkiot bunt (1898/99), poradi shto e iskluchen od gimnazijata i obrazovanieto go prodolzhuva vo Solun, koga i se vkluchuva vo MRO. Stanuva uchitel vo lerinskoto s. Banica (1902/03 i 1905/06). Uchestvuva vo Ilindenskoto vostanie kako sekretar na shtabot na krushevskite vostanici. Po amnestijata se vrakja kako uchitel vo s. Banica, potoa se obiduva da studira pravo vo Sofija i uchiteluva vo Ihtiman (Bugarija). Naznachen e za direktor na uchilishtata vo Debar i vo Resen i za uchilishten inspektor vo Ohridsko (1910–1913). Po vojnite emigrira vo Bugarija i se oddava na organizaciono-politichka i knizhevno-publicistichka dejnost. Kako eden od organizatorite na Makedonskata federativna organizacija stanuva i eden od redaktorite i sorabotnicite na nejziniot organ „Avtonomna Makedoniя“ i vo „federalistichki“ duh ja objavuva kako sopstveno izdanie dramata na makedonski jazik „IlindenÏ“ (1923), vo koja go sostavuva i tn. „Krushevski manifest“. Pishuva stihovi naFaksimil od Majskiot manifest (Viena, maj 1924) makedonski i na bugarski jazik i predlaga za pechat stihozbirka shto e prechekana, kako i dramata, so seriozni zakani od Aleksandrovata VMRO. Vo erata na makedonskite „bratoubistva“, osuden za likvidacija, ja napushta Sofija i se povlekuva na sluzhba vo Vidin, objavuvajkji svoi literaturno-memoarski i istoriografski prilozi. Po Vtorata svetska vojna se nastanuva vo Sofija. Odusheven od sozdavanjeto makedonska drzhava, nekolkupati ja posetuva Makedonija i pishuva dramoletki na makedonski jazik shto i gi izveduva na scenata na Krushevskoto bratstvo vo Sofija. Pochinuva tokmu na Ilinden, na kojshto mu go posveti celiot zhivot i celoto svoe literaturno-publicistichko tvoreshtvo. Neobjaveni mu ostanaa rakopisite: 13 dramoletki („Scenki“), ushte dva toma od raskazite i skicite „Svetlosenki“, romaniziranata hronika „Epopeяta na Krushovo“, stihozbirkata „Za Makedoniя“, memoarskite zapisi „Lerinsko v moite spomeni i prezhivelici prez uchebnata 1902/3 i 1905/6 godina“, „Ⅴ stroя za Makedoniя“, „Stranici iz moя zhivot“ i dr. BIB.: IlindenÏ. Drama vÍ petÏ d‹Ÿstviя. Kartini otÍ velikoto makedonsko vÍzstanie pr‹zÍ 1903 god., Sofiя, 1923; Krushovo i borbit‹ mu za svoboda, Sofiя, 1935; Sv‹tlos‹nki, VidinÍ, 1942; Stranici od mojot zhivot. Izbor i predgovor Tomislav Todorovski, Skopje, 1994. LIT.: Blazhe Ristovski, Dramskite tekstovi na Nikola Kirov Majski, zb.: Pet-ti Racinovi sredbi, Titov Veles, 1968, 5061; istiot, Poetot Nikola Kirov Maj-ski (1880–1962), „Sovremenost“, ⅩⅩⅢ, 1-2, 1974, 92–112; istiot, Makedonskiot stih 1900–1944. Istrazhuvanja i materijali, I, Skopje, 1980, 113–125; Blagoj Stoichovski, Nikola Kirov Majski, Skopje, 1990.Bl. R. Boris Majstorov
Кирилична верзија на написот
МАЈСКИ, Никола Киров