HRISTOV, Stojan (s. Konomladi, Egejska Makedonija, 15. Ⅷ 1897 – Tompson Haus, Vest Dover, SAD, 24. I 1996) – amerikanski pisatel, novinar, publicicist, politichki analitichar i senator od makedonsko poteklo. Vo 1911 emigriral vo Amerika. Prvin rabotel kako fizichki rabotnik. Diplomiral na Univerzitetot „Valparaizo“, Indijana. Rabotel kako novinar i urednik na nekolku vesnici vo CHikago. Bil specijalen dopisnik od Balkanot za chikashkiot vesnik „Dejli njuz“ (1927–1929). So prekini rabotel kako sloboden pisatel vo NJujork (1929–1941). Bil analitichar i predavach vo Oddelot za voeni izvestuvanja vo Pentagon (1942– 1944). Vo 1952–1953 prestojuval na Balkanot kako dopisnik na severnoamerikanskoto novinarsko zdruzhenie (NANA). Vo 1953 toj so soprugata Margaret Vuters Halovel prestojuval vo RM, po pokana od Lazar Kolishevski i Maticata na iselenicite na Makedonija. Bil senator na drzhavata Vermont (1964-1973), pri shto vrshel i povekje opshestveno-humanitarni funkcii. Vo 1985 povtorno prestojuval vo RM, koga mu bila dodelena akademskata titula „Pochesen doktor po filoloshki nauki“ na Univerzitetot vo Skopje i bil izbran za dopisen chlen na MANU. Togash vo Drushtvoto na pisatelite na Makedonija e formirana fondacijata „Stojan i Margaret Hristov“. Po smrtta vo 1995 g. del od negovata arhiva bila podarena na MANU. Negovoto bogato tvoreshtvo opfakja okolu stotina raskazi, knizhevno-istoriski i memoarski napisi i romani. Negovata slava do-agja glavno od negovite romani so makedonsko-amerikanska tema: „Mara“ (1937), „Ova e mojata tatkovina“ (1938), „Mojot amerikanski adjilak“ (1947) i „Orelot i shtrkot“ (1976). So tema od Epir i za turskoto vladeenje na Balkanot e romanot „Lavot od Janina“ (1941). Avtor e i na hronologijata za nastanite vo Makedonija od Ilindenskoto vostanie do triesettite godini „Heroi i atentatori“ (1935). D. Cv.
Кирилична верзија на написот
ХРИСТОВ, Стојан